Bol – 11. dio – Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja…

Dijagnosticiranje somatogenog bolnog sindroma

Da bi odredili dijagnozu, treba otići liječniku te obaviti fizički pregled i razgovor. Važno je provesti i procjenu mentalnog stanja putem:

  • provesti psihološku procjenu putem razgovora o simptomima, stresnim situacijama, obiteljskoj povijesti, pitati o strahovima ili brigama, problemima u odnosima i slično
  • ispuniti psihološki upitnik (HADS – Hospital Anxiety and Depression Scale; bolnički upitnik o tjeskobi i depresiji) ili neke druge
  • ispitati konzumaciju alkoholu ili droga

Kriteriji za dijagnozu:

  • jedan ili više somatskih simptoma koji su uznemirujući ili dovode do problema s funkcioniranjem svakodnevnog života
  • prekomjerne i trajne misli o ozbiljnosti simptoma, visoka razina tjeskobe povezana s brigom oko simptoma, ili ukoliko bolesnik posvećuje previše vremena i energije svojim simptomima
  • trajanje navedenih simptoma dulje od 6 mjeseci

U diferencijalnu dijagnozu ubrajamo: posljedice seksualnog zlostavljanja, poremećaji razvoja, generalizirani anksiozni poremećaj, ADHD i slično.

Liječenje

Cilj liječenja je poboljšanje simptoma i povećanje funkcioniranja u svakodnevnom životu. Psihoterapija, posebno kognitivna bihevioralna terapija, može biti korisna za ovaj poremećaj, a ponekad se mogu koristiti i lijekovi.

Psihoterapija

Budući da fizički simptomi mogu biti povezani sa psihološkim stresom i visokom razinom anksioznosti, psihoterapija – tzv. “razgovor terapija” – može pomoći u poboljšanju fizičkih simptoma.

Kognitivna bihevioralna terapija može pomoći na slijedeći način: ispitati i prilagoditi uvjerenja i očekivanja o zdravlju i tjelesnim simptomima bolesnika; smanjiti stres; naučiti kako se nositi s fizičkim simptomima; smanjiti zaokupljenost simptoma; poboljšati svakodnevno funkcioniranje kod kuće, na poslu, u odnosima i društvenim situacijama; depresiju.

Obiteljska terapija također može biti korisna uvidom u obiteljske odnose bolesnika i poboljšanje istih, kao i dati podršku obitelji u svakodnevnom funkcioniranju.

Lijekovi

Antidepresivni lijekovi mogu pomoći smanjiti simptome povezane s depresijom i boli koji se često javljaju kod ovog sindroma.

Ako jedan lijek ne funkcionira kod bolesnika, liječnik može preporučiti prelazak na drugi lijek ili kombinirati određene lijekove. Liječenje može potrajati nekoliko tjedana nakon početnog uzimanja lijeka/lijekova prije nego se primijeti poboljšanje.

Razumno uzimanje lijekova za bol (analgetika)

U prevenciju ubrajamo: što ranije liječenje anksioznosti ili depresije, redovita tjelovježba, tehnike opuštanja i slično.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurološka osjetljivost Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Liječenje boli u mišićima

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Bol

Bol u uhu kod djeteta – kako mu pomoći?

Mialgija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Bol

Blaga bol ispod lijevog pazuha uz ubrzan rad srca i želučanu nelagodu – trebam li brinuti?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači RTG nalaz kralježnice s instabilitetom između kralježaka L4 i L5?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_196148240_L

Degenerativna ozljeda meniska – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod Menisci su hrskavice u obliku slova C koje se nalaze unutar koljenskog zgloba. Jedan se nalazi na unutarnjoj strani koljena (medijalni menisk) i drugi na vanjskoj strani koljena (lateralni menisk). Voda čini otprilike 70%-75% normalnog meniskusa, a suha masa se sastoji uglavnom od kolagena i elastina. Vanjski dijelovi meniska imaju dobru opskrbu krvlju, dok […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Je li prema MR nalazu lumbalne kralježnice potrebna operacija ili je stanje moguće liječiti bez nje?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]