Panični napadaji i poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima…

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima (napadaji anksioznosti).

Osnovni simptom je intenzivni napadaj straha ili nelagode s naglim početkom, praćen osjećajem nadolazeće  propasti  i životne ugroženosti, uz prisutnost najmanje četiri somatska simptoma. Somatski simptomi koji prate napadaje panike su osjećaj gušenja ili nedostatka zraka, ubrzani rad srca, drhtanje tijela, bol ili pritisak u prsima, vrtoglavica, znojenje, mučnina ili nelagoda u trbuhu, fenomen derealizacije  (osjećaj nestvarnosti, čudnovatosti ili otuđenja od okoline), depersonalizacija (osjećaj da se osoba  promijenila), strah od ludila ili gubitka kontrole, strah od smrti, osjećaj umrtvljenosti te navale hladnoće ili topline.

Napadaj započinje veoma brzo te dostiže vrhunac kroz desetak minuta, nakon čega se simptomi povlače. Takvo rapidno povlačenje simptoma liječniku može veoma otežati postavljanje dijagnoze, uzevši u obzir činjenicu da osobe koje pate od paničnog poremećaja često traže pomoć zbog uvjerenja da boluju od teže bolesti srca, pluća ili mozga, a veliki postotak njih razvije i simptome teške depresije).  Također su prisutni i konstantni strah i iščekivanje sljedećeg napadaja (tzv. anticipirajuća anksioznost). Napadaji se mogu javiti iz čistoga mira, ali su češći nakon konzumiranja alkohola, kofeina ili droga. Bitno je obilježje da povratni napadaji panike nisu ograničeni ni na koju priliku i sklop okolnosti te su nepredvidljivi. Panični napadaji u velikoj mjeri i vrlo bitno smanjuju kvalitetu života samog pacijenta i obitelji.

Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Postoji više raznih teorija o nastanku paničnih poremećaja (biologijske, psihodinamske i bihevioralne teorije). U nastanku paničnog poremećaja važan je poremećaj serotoninskog sustava. Ponekad razni životni događaji mogu biti uzrok pojavnosti napadaja, kao što su gubitak bliske osobe, odvajanje od roditelja, smrt jednog od roditelja rano u djetetovu životu, razvod braka ili gubitak zaposlenja. Poremećaj se češće javlja kod mlađih osoba (obično započinje u dobi između dvadesete i četrdesete godine života) te zahvaća 2 do 3 puta češće žene u odnosu na muškarce. Osobe koje pate od paničnog poremećaja izložene su većem riziku od srčanog udara i srčanih bolesti.

Liječenje paničnih poremećaja je kompleksno – primjenjuju se kombinacija farmakoterapije, psihoterapije (kognitivno bihevioralne terapije) i obiteljske terapije. U terapijskom procesu je vrlo važna uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju i liječenju poremećaja i pravodobnog upućivanja pacijenta specijalisti psihijatru. Terapija se prilagođava svakom pojedincu ponaosob. U farmakoterapiji se koristi kombinacija anksiolitika i antidepresiva. Od antidepresiva najučinkovitiji su, pa se tako i najčešće ordiniraju, tzv. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, a od anksiolitika benzodiazepini ( npr. kombinacija antidepresiva sertralina i benzodiazepina iz skupine anksiolitika alprazolama ). Doza je prilagođena kliničkoj slici. Važno je liječenje provoditi dovoljno dugo radi prevencije ponovnih napadaja. Liječenje u prosjeku traje oko godinu dana. U terapiji se korisne i vježbe pravilnog disanja, vježbe relaksacije a korisna je i umjerena fizička aktivnost, uz izbjegavanje kave i pušenja.

Psihoterapija može pomoći da se promijeni način mišljenja uslijed kojeg dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja ili ponašanja te se tako može spriječiti pogoršanje bolesti.

Pravilnim liječenjem panični poremećaj može biti uspješno savladan. Vrlo je važno slušati savjete liječnika i redovito svakodnevno uzimati propisanu terapiju.

Unatoč efikasnosti farmakološkog tretmana panični poremećaj je za značajni broj oboljelih kronični hendikepirajući poremećaj sa visokom stopom relapsa i refraktornosti, te 20 – 40% pacijenta sa standardnim liječenjem nastavlja ispoljavati rekurentne panične atake uz značajnu razinu funkcionalne onesposobljenosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Panični poremećaj

Panični poremećaj i ubrzan puls – molim Vaše stručno mišljenje

Olanzapin

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMale nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Osobni izgled

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_1887034018

Upute za prepoznavanje korištenja psihoaktivnih tvari kod mladih i adolescenata – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]