Sindrom kronične zdjelične boli u žena

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kronična zdjelična bol (engl. Chronic pelvic pain) je pojam kojim se označava bol u zdjelici koja traje dulje od 3-6 mjeseci i kojoj se dostupnim dijagnostičkim metodama nije ustanovio uzrok.

Od kronične zdjelične boli pate oba spola, svih dobnih skupina, iako najčešće žene reproduktivne dobi (18-45 godina) – gotovo 10% posjeta ginekologu je upravo zbog nerazjašnjene boli u zdjelici. Intenzitet boli razlikuje se od žene do žene, a kako će ga žena doživjeti ovisi i o njenom pragu boli. U nekih žena to je povremena, blaga bol, koja spontano prođe, u drugih je intenziteta koji ometa/onemogućava usnivanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti; u nekih se javlja tijekom spolnih odnosa, u drugih tijekom mokrenja ili defekacije; u trećih bez vidljiva povoda.

U nekim slučajevima iza liječenja sasvim određenog bolesnog stanja, može zaostati ili se iznova pojaviti bol u zdjelici, što se tada objašnjava oštećenjem živčanih završetaka, stvorenim ožiljkastim tkivom i slično. Svaka kronična zdjelična bol indikacija je za sveobuhvatnu dijagnostičku obradu, koja uključuje:

  • kompletan ginekološki pregled (na ginekološkom stolu – u spekulima i bimanualni palpacijski, te ginekološki ultrazvučni pregled),
  • detaljne hematološko-biokemijske pretrage (pretrage krvi i urina),
  • mikrobiološke pretrage (uzoraka iz rodnice/s vrata maternice i urina),
  • radiološke, endoskopske pretrage,
  • dijagnostički kirurški postupak (npr. dijagnostičku laparoskopiju).

Ako su nalazi svih poduzetih pretraga uredni, liječnici se nalaze u nezavidnoj situaciji, jer moraju na razumljiv i prihvatljiv način objasniti kako sve što će se dalje poduzeti nije garancija kako će kronična bol u zdjelici doista i nestati.

Što se terapijski može poduzeti kod kronične zdjelične boli (nepoznata uzroka)?

  1. Od pomoći mogu biti analgetici, koji u pravilu ne izazivaju ovisnost, no nakon nekog vremena preporuča se promjena do tada uzimanog analgetika, ako potreba za njim i dalje postoji.
  2. Ponekad pozitivan učinak, naročito u žena generativne dobi, mogu imati oralni hormonski kontraceptivi, pilule (ako nema kontraindikacija za njihovu primjenu).
  3. Kao i u mnogim drugim situacijama i ovdje postoje alternativni pristupi, koje službena medicina ne priznaje, ali volimo reći kako je u medicinske svrhe dopušteno sve što dokazano nije štetno.
  4. Znajući kako svako nerazjašnjeno (bolno) stanje neminovno djeluje i na psihu (u različitoj mjeri), jedan od terapijskih pristupa je i primjena antidepresiva, odnosno psihoterapija i ostala postupanja prema preporuci psihijatra.

Za kraj bi trebalo reći kako svako stanje koje odstupa od uobičajenoga nalaže odlazak liječniku, u ovom slučaju, kada se radi o kroničnoj zdjeličnoj boli u žena, ginekologu. Neovisno koliko simptomi bili blagi, odnosno podnošljivi. Najčešće je u podlozi ovog sindroma poznato bolesno stanje, koje se uspješno liječi medikamentima ili kirurški. Tek ako se isključi poznata patologija, a bol traje više mjeseci, može se reći kako se radi o kroničnoj zdjeličnoj boli nepoznata uzroka, što onda utječe i na prognozu i na terapijski pristup bolesnici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]