Raynaudova bolest je poremećaj koji uzrokuje spazam (stezanje) arteriola (malih arterija) u nekim dijelovima tijela kao što su: prsti na šakama, nožni prsti, vrh nosa i uške, u kojima dolazi do tupog osjećaja boli i bljedila prilikom izlaganja niskim temperaturama ili stresu. U Raynaudovoj bolesti.
Što je Raynaudova bolest i kod koga se javlja?
Raynaudova bolest je poremećaj koji uzrokuje spazam (stezanje) arteriola (malih arterija) u nekim dijelovima tijela kao što su: prsti na šakama, nožni prsti, vrh nosa i uške, u kojima dolazi do tupog osjećaja boli i bljedila prilikom izlaganja niskim temperaturama ili stresu. U Raynaudovoj bolesti, u manjim arterijama koje opskrbljuju krvlju prste, nos i uške, dolazi do stezanja, te je stoga ograničena cirkulacija krvi u pogođenim područjima. Točan uzrok bolesti je nepoznat. Žene imaju veću vjerojatnost obolijevanja od ove bolesti kao i ljudi koji žive u hladnijim podnebljima. Liječenje bolesti ovisi o težini simptoma, iako za većinu bolesnika ova je bolest više smetnja nego invaliditet. Najozbiljnija posljedica bolesti je gubitak osjeta u zahvaćenom ekstremitetu. Međutim, u teškim slučajevima može doći do deformacije prstiju, ulceracije (rana) kože ili gangrene.
Kod pojave niske temperature tijelo je izloženo gubitku topline. Da bi se očuvala vlastita tjelesna temperatura tijelo usporava dotok krvi u rukama i nogama, no kod ljudi s Raynaudom ova reakcija je pretjerana. Slična stvar se događa i prilikom utjecaja stresa. U ovoj bolesti, na prstima ruku i na nožnim prstima, dolazi do vazospazma (stezanje krvnih žila). Vazospazam dramatično sužava male žile i privremeno ograničava dotok krvi. Rezultat toga je promjena boje kože, koja postaje blijeđa. Izloženost hladnoći, koja može izazvati napad, može biti toliko jednostavna kao stavljanje ruku pod hladnu vodu u sudoperu,uzimanje stvari iz zamrzivača ili izloženosti hladnom zraku. Za neke ljude, izloženost niskim temperaturama nije potrebna, već sami emocionalni stres može izazvati epizodu Raynauda.
Simptomi bolesti
Simptomi Raynaudove bolesti su puno više od samo hladnih ruku ili nogu, a uključuju: hladne prste, promjena boje kože, kao odgovor na hladnoću ili stres, te tupi i žareći osjećaj boli nakon zagrijavanja hladnih dijelova tijela. Tijekom napada Raynauda, u pogođenim područjima kože, obično se boja prvo promijeni u bijelu, zatim u plavu, te se pojavi osjećaj hladnoće i osjet dodira se umrtvi. Kako se cirkulacija poboljšava, u pogođenim područjima dolazi do crvene boje kože i otekline prstiju. Redoslijedpromjena boje nije isti za sve ljude, a i kod svih se ne pojave sve tri boje. Iako Raynaud najčešće utječe na prste na rukama i nogama, ova bolest također može utjecati i na druge dijelove tijela kao što su: nos, usne, uši, pa čak i bradavice. Napad može trajati manje od minute do nekoliko sati.
Raynaud se javlja u dva osnovna oblika
Primarni Raynaud
-
naziva se i Raynaudova bolest, te je najčešći oblik poremećaja. Uzrok primarnog Raynauda se ne može sa sigurnošću utvrditi. Faktori rizika za primarni Raynaud uključuju: spol (češće zahvaća žene od muškarca), dob (često počinje u dobi između 15. i 30. godine života), prebivalište (poremećaj je češći kod ljudi koji žive u hladnijim podnebljima), nasljeđe (otprilike jedna trećina ljudi s ovim oblikom bolesti imaju rođaka u prvom koljenu – roditelj, brat, sestra ili dijete – s primarnim Raynaudom).
Sekundarni Raynaud
- naziva se i Raynaudov fenomen ili Raynaudov sindrom. Iako je sekundarni Raynaud rjeđi od primarnog oblika, obično bude ozbiljniji poremećaj od primarnog oblika. Glavni uzroci su mu: sklerodermija, sustavni eritemski lupus, reumatoidni artritis, Sjögrenov sindrom, bolesti arterija (ateroskleroza, Buergerova bolest, primarna plućna hipertenzija), sindrom karpalnog kanala, pušenje, ponavljajuće traume (radnici koji rade na alatima koji tresu ili vibriraju), ozlijede (lom ruke ili noge), određeni lijekovi (beta-blokatori, lijekovi koji sadrže ergotamine, lijekovi koji sadrže estrogen, određena kemoterapija), izloženost određenim kemijskim agensima (vinil-klorid) i poremećaji štitnjače. Mehanizam nastanka ovog oblika bolesti se tumači kao oštećenje živaca u pogođenim tkivima slobodnim radikalima. To dovodi do oštećenja lokalnog endotela (unutarnjeg dijela krvne žile), zadebljanja stjenke krvne žile, te formiranje ožiljka unutar krvne žile, pa posljedično tome dolazi do slabije cirkulacije u zahvaćenom tkivu.
23.12.2015
