Za pravilno funkcioniranje našeg organizma potrebno je šezdesetak vitamina i minerala. Vitamini su organski spojevi različite strukture i kemijskih svojstava bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam.

Za pravilno funkcioniranje našeg organizma potrebno je šezdesetak vitamina i minerala.Vitamini su organski spojevi različite strukture i kemijskih svojstava bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam. Već i sam naziv koji dolazi od latinske riječi vita-život dovoljno govori o važnosti ove raznolike skupine organskih spojeva (amina). Većinu vitamina tijelo ne može sintetizirati, nego ih moramo unositi hranom, samo neke može sintetizirati iz provitamina (vitamin A,D,K i neke vitamine B skupine). Prema njihovom svojstvu topljivosti dijelimo ih na vitamine topive u mastima (A,D,E i K) i vitamine topive u vodi (C i vitamini B skupine). Povećana potreba za vitaminima je  za vrijeme trudnoće i dojenja, za vrijeme intenzivnog rasta i razvoja djece i mladih, u starijoj životnoj dobi, te kod odraslih osoba kod prekomjernog tjelesnog i duševnog napora.

Vitamin D za čvršće kosti i zdrave zube

Posljednih godina velika se važnost posvećuje vitaminu D. Dva su glavna oblika vitamina D ili kalciferola, a to su:

• vitamin D2 (ergokalciferol) i
• vitamin D3 (kolecalciferol).

Inaktivni oblik vitamina D (provitamin) unosi se u organizam putem hrane (ergokalciferol) ili se sintetizira u koži nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti (kolekalciferol). U bubrezima se pretvara u aktivni oblik koji zajedno s kalcitoninom i paratireoidnim hormonom sudjeluje u metabolizmu kalcija i fosfora. Najvažnija uloga vitamina D je  apsorpcija kalcija i fosfora iz crijeva, te  reapsorpcija kalcija u kanalićima bubrega i odlaganje u kosti. Osim na čvrstoću i mineralizaciju kosti vitamin D potiče rast i održavanje zdravih zubih. Vitamin D sudjeluje u pravilnom funkcioniranju mišićnog, živčanog i imunološkog sustava. Posljednih godina uočena je i važnost vitamina D u djelovanju na imunološki sustav, sprječavanje razvoja nekih autoimunih bolesti (multiple skleroze, reumatoidnog artritisa), nekih oblika malignih bolesti (rak prostate, rak debelog crijeva i i raka dojke). Vitamin D presudan je u aktiviranju našeg imunološkog sustava tako što pomaže u aktivaciji limfocita T u borbi protiv bolesti i u imunološkim reakcijama tijela kod odbacivanja transplantiranih organa.

Bolesti povezane s nedostatkom vitamina D

Nedostatak vitamina D klinički se očituje niskom razinom kalcija i fosfora u krvi, te općom demineralizacijom kostiju, bolovima u kostima, spontanim prijelomima kostiju i slabošću mišića.
Nedostatak vitamina D kod djece očituje se kliničkom slikom rahitisa. Kod djece oboljele od rahitisa kosti su mekane zbog nedostatka kalcija i fosfora u njima. Dolazi do deformacije kostiju, osobito kostiju pod opterećenjem u vidu iskrivljenih nogu („O“ ili „X“ noge), izbočenja koljena, iskrivljenja kralježnice,  deformacije prsne kosti u obliku udubljenja ili izbočenja, te tzv.rahitične krunice. Uslijed nedostatka kalcija i fosfora dolazi do nedovoljnog stvaranja zubne cakline i dentina i ranijeg propadanja zubi. Vrlo je rijetka pojava rahitične tetanije s trnjenjem usnica, jezika i prstiju, grčevima mišića lica, te u krajnje teškim slučajevima konvulzijama.
Kod odraslih se nedostatak vitamina D očituje osteomalacijom i osteoporozom- slabijom mineralizacijom i gustoćom kostiju. Osteomalacija stvara sklonost prijelomima, kod starijih osoba čak i najmanja trauma može doveti do prijeloma kuka ili  bedrene kosti. Kod osoba starije životne dobi vrlo je čest deficit vitamina D, stoga se preporučuje uzimanje oko 1000 mg kalcija i 400-800 IJ vitamina D radi sprječavanja osteoporoze.

Dnevne potrebe vitamina D

Dnevne potrebe vitamina D ovise o životnom razdoblju. Za djecu i osobe u dobi od 50-70 godina iznose 400 IJ, kod starijih od 70 godina i trudnica dnevne potrebe vitamina D iznose 600 IJ na dan. Odraslim ženama i muškarcima dovoljno je 200 IJ vitamina D na dan.

Kako osigurati dovoljno vitamina D?

Najvažniji izvori vitamina D su hrana životinjskog podrijetla i svakodnevno izlaganje sunčevoj svjetlosti, osobito zimi.
Hrana bogata vitaminom D je ulje iz jetre bakalara, plava riba poput lososa i haringe, slatkovodna riba, žumanjak jajeta, te goveđa i pileća jetra. Majčino i kravlje mlijeko suprotno uvriježenom mišljenju ne sadrži dovoljno vitamina D. Danas se većina mliječnih proizvoda (i margarin) obogaćuje vitaminom D.  Djeci se u prvoj godini života dodaje 400 IJ vitamina D u obliku kapi, osobito onoj koja su na majčinom mlijeku jer ga ono ne sadrži dovoljno (adaptirani mliječni pripravci obogaćeni su vitaminom D). Svakodnevno konzumiranje dvije velike čaše mlijeka (500 ml) obogaćenog vitaminom D zadovoljava preporučenu dozu dnevnog unosa vitamina D.
Sunce je zasigurno najsigurniji i najbolji  izvor vitamina D. Koliko će se vitamina D sintetizirati  u koži ovisi o dobu dana, godišnjem dobu, mjestu življenja (udaljenosti od ekvatora) i pigmentaciji kože (osobe s tamnom boje kože imaju smanjenu sposobnost stvaranja vitamina D). Svakodnevno izlaganje suncu u trajanju od 10-15 minuta dovoljno je da zadovolji dnevne potrebe za vitaminom D. U zimskim mjesecima  s malim brojem sunčanih dana uslijed nedovoljnog izlaganja ultraljubičastim zrakama, osobito djeci u prvoj i dugoj godini života potrebno je dodavati  400 IJ vitamina D. Osim djece manjak vitamina D čest je i kod starijih osoba zbog smanjene sposobnosti sinteze vitamina D u koži, slabije apsorpcije kalcija  u crijevima i slabije osjetljivosti crijevne sluznice na djelovanje vitamina D. 
No, ne pretjerujte s uzimanjem vitamskih dodataka jer se vitamin D smatra najtoksičnijim vitaminom. Hipervitaminoza vitaminom D očituje se umorom, probavnim smetnjama, slabošću mišića i bolovima u zglobovima. U krajnjem slučaju dolazi do odlaganja kalcija u srcu, plućima i bubrezima, što može biti fatalno.