Budući da se populacija osoba starije životne dobi u svijetu, a tako i u Hrvatskoj povećava, uspješno cijepljenje starijih osoba protiv određenih uzročnika zaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni prioritet.

Budući da se populacija  osoba starije životne dobi  u svijetu, a tako i u Hrvatskoj povećava uspješno cijepljenje starijih osoba protiv određenih uzročnika zaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni prioritet. Prema posljednjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj zabilježeno je oko 700.000 osoba u dobi od 65 i više godina koji čine 15,7%  ukupnog stanovništva. Iako su ishemične bolesti srca (stopa smrtnosti 127/10.000)vodeći uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina ne treba zanemariti i brojne uzročnike zaraznih bolesti koji su čest razlog povećanog broja hospitalizacija i prerane smrti u ovoj  životnoj dobi.
Starije  osobe uslijed slabljenja  imunološkog sustava s dobi imaju povećanu  sklonost infekcijama, te su infekcije u starijoj dobi češće težeg tijeka čime se povećava potreba za hospitalizacijama. Poslijedično se povećava i mortalitet i rizik od onesposobljenosti, te smanjuje kvaliteta života.
Uobičajeno je da se cijepljenje povezuje s mlađom životnom dobi kada je potreba za stjecanjem imuniteta uslijed neotpornosti najvažnija, no i u starijoj životnoj dobi postoji niz cijepiva kojima se može uspješno prevenirati pojava određenih zaraznih bolesti koje u ovoj dobi mogu biti pogubne. Veza između djece i osoba starije životne dobi je u nedovoljnoj otpornosti, dok je kod djece imunološki sustav nedovoljno razvijen, kod starijih osoba s godinama  se smanjuje imunološki odgovor i sposobnost stvaranja protutijela na pojedine uzročnike zaraznih bolesti.

Cijepljenje protiv gripe

Već godinama je uobičajeno cijepljenje protiv gripe osoba starije životne dobi u jesenskim mjesecima. Cijepljenjem protiv gripe kod starijih osoba koji su većinom i kronični bolesnici želi se spriječiti osobito težak tijek ove bolesti, pojava komplikacija i potreba za hospitalizacijom.  Osobito se ističe važnog redovitog cijepljenja protiv gripe iz godine u godinu. Posljednjih godina u upotrebi su cjepiva protiv gripe posebno namijenjena osobama starije životne dobi koja potiču  bolji i dugotrajniji imunitet.

Cijepljenje protiv tetanusa

Cjepivo protiv tetanusa uvedeno je u program cijepljenja u Hrvatskoj 1950. godine, stoga mnoge osobe starije životne dobi nikada nisu cijepljene protiv tetanusa ili su cijepljene prije više desetaka godina i imaju slabiju otpornost na uzročnika ove zarazne bolesti. Prema epidemiološkim podacima danas od tetanusa uglavnom obolijevaju osobe starije životne dobi, pretežno u sjevernim, nizinskim predjelima Hrvatske vezano uz radove u vrtu i polju nakon ozljeđivanja (tzv.tetanogene rane) i zagađenja rane zemljom, stolicom i slično.
Unazad nekoliko godina (od 2004. godine) uvedeno je docijepljivanje osoba s navršenih 60 godina života kod liječnika obiteljske medicine kako bi se prevenirala pojava ove istina rijetke, ali teške i smrtonosne bolesti. Stoga pozivam sve osobe koje u tekućoj  godini navrše 60 godina da se jave svom obiteljskom liječniku radi docijepljivanja protiv tetanusa.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti

Jedna od čestih uzročnika zaraznih bolesti je bakterija Streptoccocus pneumoniae (pneumokok). Pneumokokna bakterija je široko rasprostranjena, te može uzrokovati invazivne (meningitis, bakterijska upala pluća i bakterijemija) i neivazivne (upala uha, upala sinusa i bronha) infekcije.  Premda su pneumokokne infekcije moguće u svim dobnim skupinama najčešće se javljaju kod najmlađih i najstarijih. Najčešće bolesti u mlađoj životnoj dobi su gnojni rinofaringitis, upala srednjeg uha, upala sinusa i rinosinusitis, dok je u starijoj životnoj dobi najčešća upala pluća. Upala pluća u starijoj životnoj dobi čest je uzrok hospitalizacija i povećane smrtnosti osobito ako su prisutni dodatni čimbenici poput neke kronične bolesti, nekvalitetne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, osobito vezanosti uz postelju. Stoga su obolijevanju  podložni štićenici domova umirovljenika i pacijenti u gerijatrijskim odjelima ili bolnicama.
Zbog povećanog rizika od razvoja invazivne pneumokone bolesti, ali i stalno rastuće rezistencije ove bakterije na određeneantibiotike preporuča se cijepljenje protiv pneumokokne bolesti:

• štićenika domova umirovljenika, gerijatrijskih ustanova/odjela,
• splenektomiranih osoba uslijed funkcionalne ili anatomske asplenije,
• bolesnika s patološkim otjecanjem likvora (nazolikvoreja,otolikvoreja)
• bolesnika s kroničnim bolestima (kronična opstruktivna bolest pluća, kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti jetre i bubrega),
• bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom uslijed srpaste anemije, HIV infekcije, nasljedne imunodeficijencije, maligne bolesti (leukemija, limfomi, multipli mijelomi, generalizirane maligne bolesti) ili imunosupresivne terapije i terapije kortikosteroidima, transplantacije organa ili koštane srži.

Na tržištu postoje dvije vrste cjepiva s obzirom na sastav i namjenu prema dobi. Standardno 23-komponentno polisaharidno cjepivo namijenjeno je za djecu stariju od 2 godine i odrasle osobe, dok je za djecu mlađu od 2 godine pripravljeno posebno 7-valentno konjugirano pneumokokno cjepivo.
Primjena pneumokoknog cjepiva apsolutno je sigurna, cijepljenje se vrši jednom dozom cjepiva intramuskularno u nadlakticu. Docjepljivanje je potrebno svakih 5 godina kod mlađih bolesnika s visokim rizikom (splenektomirani, srpasta anemija),  dok osobe starije od 65 godina nije potrebno docijepljivati.

Novosti u cijepljenu osoba starije životne dobi

Javnozdravstvene službe brojnih visokorazvijenih zemlja svijeta (SAD, Njemačka) unazad nekoliko godina daju preporuke svojim zdravstvenim djelatnicima za cijepljenje osoba starije životne dobi i protiv nekih drugih zaraznih bolesti, poput herpes zostera i hripavaca (pertusisa) u kombinaciji sa difterijom i tetanusom.
Herpes zoster je bolest koja najčešće pogađa osobe starije životne dobi, kao i one sa stanjem oslabljene imunosti uslijed neke maligne bolesti, kemoterapije ili terapije kortikosteroidima. Od 2006. godine u Sjedinjenim Američkim Državama licencirano je cjepivo protiv herpes zostera namijenjeno osoba starijim od 60 godina.
Nadalje, acelularno cjepivo protiv hripavca u kombinaciji sa difterijom i tetanusom prema prvim preporukama bilo je namijenjeno za cijepljenje osoba mlađe životne dobi (tinejdžerima). Unazad nekoliko godina preporuke idu prema starijoj životnoj dobi (do 64 godine) osobito za osobe koje rade s djecom u predškolskim i školskim  ustanovama, te u zdravstvenim ustanovama (pedijatrijski i porođajni odjeli) kako bi se eliminirao mogući izvor zaraze djece. Nadalje, pojedine zemlje (SAD) u svojim preporukama daju mogućnost cijepljenja protiv vodenih kozica osoba starije životne dobi koje ovu bolest nisu preboljele i kod kojih postoje podaci o neimunosti s obzirom na osobito težak tijek ove dječje zarazne bolesti u starijoj životnoj dobi.
Primarni zadatak preventivne medicine je cijepiti, zaštititi i postići visoki cjepni obuhvat kod male, predškolske i školske djece, no cijepljenje i docjepljivanje osoba starije životne dobi  također je korisna i važna  preventivna mjera.