Zaštita starijih osoba od zaraznih bolesti

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Budući da se populacija osoba starije životne dobi u svijetu, a tako i u Hrvatskoj povećava, uspješno cijepljenje starijih osoba protiv određenih uzročnika zaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni prioritet.

Budući da se populacija  osoba starije životne dobi  u svijetu, a tako i u Hrvatskoj povećava uspješno cijepljenje starijih osoba protiv određenih uzročnika zaraznih bolesti predstavlja sve veći javnozdravstveni prioritet. Prema posljednjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj zabilježeno je oko 700.000 osoba u dobi od 65 i više godina koji čine 15,7%  ukupnog stanovništva. Iako su ishemične bolesti srca (stopa smrtnosti 127/10.000)vodeći uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina ne treba zanemariti i brojne uzročnike zaraznih bolesti koji su čest razlog povećanog broja hospitalizacija i prerane smrti u ovoj  životnoj dobi.
Starije  osobe uslijed slabljenja  imunološkog sustava s dobi imaju povećanu  sklonost infekcijama, te su infekcije u starijoj dobi češće težeg tijeka čime se povećava potreba za hospitalizacijama. Poslijedično se povećava i mortalitet i rizik od onesposobljenosti, te smanjuje kvaliteta života.
Uobičajeno je da se cijepljenje povezuje s mlađom životnom dobi kada je potreba za stjecanjem imuniteta uslijed neotpornosti najvažnija, no i u starijoj životnoj dobi postoji niz cijepiva kojima se može uspješno prevenirati pojava određenih zaraznih bolesti koje u ovoj dobi mogu biti pogubne. Veza između djece i osoba starije životne dobi je u nedovoljnoj otpornosti, dok je kod djece imunološki sustav nedovoljno razvijen, kod starijih osoba s godinama  se smanjuje imunološki odgovor i sposobnost stvaranja protutijela na pojedine uzročnike zaraznih bolesti.

Cijepljenje protiv gripe

Već godinama je uobičajeno cijepljenje protiv gripe osoba starije životne dobi u jesenskim mjesecima. Cijepljenjem protiv gripe kod starijih osoba koji su većinom i kronični bolesnici želi se spriječiti osobito težak tijek ove bolesti, pojava komplikacija i potreba za hospitalizacijom.  Osobito se ističe važnog redovitog cijepljenja protiv gripe iz godine u godinu. Posljednjih godina u upotrebi su cjepiva protiv gripe posebno namijenjena osobama starije životne dobi koja potiču  bolji i dugotrajniji imunitet.

Cijepljenje protiv tetanusa

Cjepivo protiv tetanusa uvedeno je u program cijepljenja u Hrvatskoj 1950. godine, stoga mnoge osobe starije životne dobi nikada nisu cijepljene protiv tetanusa ili su cijepljene prije više desetaka godina i imaju slabiju otpornost na uzročnika ove zarazne bolesti. Prema epidemiološkim podacima danas od tetanusa uglavnom obolijevaju osobe starije životne dobi, pretežno u sjevernim, nizinskim predjelima Hrvatske vezano uz radove u vrtu i polju nakon ozljeđivanja (tzv.tetanogene rane) i zagađenja rane zemljom, stolicom i slično.
Unazad nekoliko godina (od 2004. godine) uvedeno je docijepljivanje osoba s navršenih 60 godina života kod liječnika obiteljske medicine kako bi se prevenirala pojava ove istina rijetke, ali teške i smrtonosne bolesti. Stoga pozivam sve osobe koje u tekućoj  godini navrše 60 godina da se jave svom obiteljskom liječniku radi docijepljivanja protiv tetanusa.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti

Jedna od čestih uzročnika zaraznih bolesti je bakterija Streptoccocus pneumoniae (pneumokok). Pneumokokna bakterija je široko rasprostranjena, te može uzrokovati invazivne (meningitis, bakterijska upala pluća i bakterijemija) i neivazivne (upala uha, upala sinusa i bronha) infekcije.  Premda su pneumokokne infekcije moguće u svim dobnim skupinama najčešće se javljaju kod najmlađih i najstarijih. Najčešće bolesti u mlađoj životnoj dobi su gnojni rinofaringitis, upala srednjeg uha, upala sinusa i rinosinusitis, dok je u starijoj životnoj dobi najčešća upala pluća. Upala pluća u starijoj životnoj dobi čest je uzrok hospitalizacija i povećane smrtnosti osobito ako su prisutni dodatni čimbenici poput neke kronične bolesti, nekvalitetne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, osobito vezanosti uz postelju. Stoga su obolijevanju  podložni štićenici domova umirovljenika i pacijenti u gerijatrijskim odjelima ili bolnicama.
Zbog povećanog rizika od razvoja invazivne pneumokone bolesti, ali i stalno rastuće rezistencije ove bakterije na određeneantibiotike preporuča se cijepljenje protiv pneumokokne bolesti:

  • štićenika domova umirovljenika, gerijatrijskih ustanova/odjela,
  • splenektomiranih osoba uslijed funkcionalne ili anatomske asplenije,
  • bolesnika s patološkim otjecanjem likvora (nazolikvoreja,otolikvoreja)
  • bolesnika s kroničnim bolestima (kronična opstruktivna bolest pluća, kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti jetre i bubrega),
  • bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom uslijed srpaste anemije, HIV infekcije, nasljedne imunodeficijencije, maligne bolesti (leukemija, limfomi, multipli mijelomi, generalizirane maligne bolesti) ili imunosupresivne terapije i terapije kortikosteroidima, transplantacije organa ili koštane srži.

Na tržištu postoje dvije vrste cjepiva s obzirom na sastav i namjenu prema dobi. Standardno 23-komponentno polisaharidno cjepivo namijenjeno je za djecu stariju od 2 godine i odrasle osobe, dok je za djecu mlađu od 2 godine pripravljeno posebno 7-valentno konjugirano pneumokokno cjepivo.
Primjena pneumokoknog cjepiva apsolutno je sigurna, cijepljenje se vrši jednom dozom cjepiva intramuskularno u nadlakticu. Docjepljivanje je potrebno svakih 5 godina kod mlađih bolesnika s visokim rizikom (splenektomirani, srpasta anemija),  dok osobe starije od 65 godina nije potrebno docijepljivati.

Novosti u cijepljenu osoba starije životne dobi

Javnozdravstvene službe brojnih visokorazvijenih zemlja svijeta (SAD, Njemačka) unazad nekoliko godina daju preporuke svojim zdravstvenim djelatnicima za cijepljenje osoba starije životne dobi i protiv nekih drugih zaraznih bolesti, poput herpes zostera i hripavaca (pertusisa) u kombinaciji sa difterijom i tetanusom.
Herpes zoster je bolest koja najčešće pogađa osobe starije životne dobi, kao i one sa stanjem oslabljene imunosti uslijed neke maligne bolesti, kemoterapije ili terapije kortikosteroidima. Od 2006. godine u Sjedinjenim Američkim Državama licencirano je cjepivo protiv herpes zostera namijenjeno osoba starijim od 60 godina.
Nadalje, acelularno cjepivo protiv hripavca u kombinaciji sa difterijom i tetanusom prema prvim preporukama bilo je namijenjeno za cijepljenje osoba mlađe životne dobi (tinejdžerima). Unazad nekoliko godina preporuke idu prema starijoj životnoj dobi (do 64 godine) osobito za osobe koje rade s djecom u predškolskim i školskim  ustanovama, te u zdravstvenim ustanovama (pedijatrijski i porođajni odjeli) kako bi se eliminirao mogući izvor zaraze djece. Nadalje, pojedine zemlje (SAD) u svojim preporukama daju mogućnost cijepljenja protiv vodenih kozica osoba starije životne dobi koje ovu bolest nisu preboljele i kod kojih postoje podaci o neimunosti s obzirom na osobito težak tijek ove dječje zarazne bolesti u starijoj životnoj dobi.
Primarni zadatak preventivne medicine je cijepiti, zaštititi i postići visoki cjepni obuhvat kod male, predškolske i školske djece, no cijepljenje i docjepljivanje osoba starije životne dobi  također je korisna i važna  preventivna mjera.  
                                                                                                     
                                                                                                         

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Epidemiologija

Covid -19 – nova bolest i novi virus koji su promijenili svijet

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteU Hrvatskoj je do 19. travnja od Covida-19 oboljela 1.871 osoba, umrlo je 47, a oporavilo se 709 osoba. Stopa smrtnosti iznosi 2,5 %..

Epidemiologija

Jezik

Epidemiologija

Pandemija bolesti Covid-19

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePandemija bolesti Covid-19 do 13. travnja 2020. godine proširila se u 210 zemalja svijeta….

Epidemiologija

COVID-19 – nova bolest i novi virus koji su promijenili svijet

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteOd 31. prosinca 2019. godine kada je službeno u Kini registriran prvi oboljeli od nove bolesti kasnije nazvane COVID-19 do 5. travnja 2020., kada pišem ovaj tekst, pandemija se prošila u 208 zemalja širom svijeta.

Epidemiologija

Novi koronavirus SARS-CoV-2 i bolest COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoronavirusi, pa i novi koronavirus prenose se sekretom dišnih puteva, kapljično ili indirektno dodirom zagađenih površina, rukovanjem nakon dodirivanja očiju, nosa, ustiju…

Epidemiologija

Kasalj

Epidemiologija

O cjepivima i cijepljenju

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteCijepljenje ili vakcinacija je postupak primanja cjepiva s ciljem stvaranja imuniteta ili obrane organizma od određenih uzročnika zaraznih bolesti.

Epidemiologija

Prehlada i vitamin C

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteRedovito uzimanje vitamina C kao dodatka prehrani ne smanjuje učestalost prehlada kod odraslih, ali može pomoći u trajanju i težini prehlade