Nakon ljetnih praznika roditelje školaraca dočekala je nova školska godina s novim izazovima. Uz nabavu potrebnih knjiga i školskog pribora, te novih radnih i školskih obaveza, većina roditelja zabrinuta je i zbog prehrane svoje djece.
Nakon ljetnih praznika roditelje školaraca dočekala je nova školska godina s novim izazovima. Uz nabavu potrebnih knjiga i školskog pribora, te novih radnih i školskih obaveza, većina roditelja zabrinuta je i zbog prehrane svoje djece. Prehrana ima značajnu ulogu i utjecaj na zdravlje svakog pojednica tijekom cijelog života, a osobito kod djece predškolskog i školskog uzrasta jer osim zadovoljavanja osnovnih energetskih potreba i hranjivih tvari, dobro uravnotežena i pravilna prehrana osigurava njihov pravilan rast i razvoj.
Za dobre školske rezultate i uspješan rad “malih sivih stanica mozga” koje tijekom školske godine trebaju pohranite brojne informacije potrebna je zdrava i pravilna prehrana koja mora zadovoljiti tjelesne potrebe za različitim hranjivim tvarima, odonosno mora sadržavati dovoljno kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Lijepo teoretski rečeno, no što to u praksi zapravo znači.
Doručkom do petica
Djeca školske dobi trebala bi uzimati pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima. No, najčešće su prehrambene navike naših školaraca nepravilne i u pogledu pravilne raspodjele obroka, ali i u pogledu kvalitete hrane. Većina djece odlazi u školu bez doručka. Uslijed toga u školi su pospana, slabije koncentrirana i otežano prate nastavu. Dokazano je da doručak pozitivno utječe na učenje i pamćenje kod školske djece. Istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama potvrdila su povezanost između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija sa školskim uspjehom. Slabije uhranjenja djeca imala su lošije ocjene u školi, manje su bila zainteresirana za nastavu, te su imala više psiholoških problema od djece koja su se hranila pravilno. Nakon šest mjeseci učenici koji su redovno konzumirali doručak pokazali su bolju sposobnost koncentracije, imali su bolje ocjene i ponašanje im je bilo primjerenije.
Stoga u jutarnjoj žurbi pronađite malo vremena za brz i jednostavan doručak, prvo za sebe (jer svojim primjerom učite djecu), a zatim i za svoje školarce. Najprikladnije su žitarice od cjelovitog zrna (muesli, zobena kaša, kukuruzne ili žitne pahuljice) s mlijekom ili jogurtom, zatim kruh ili tost od cjelovitog zrna s margarinskim ili mliječnim namazom uz šalicu toplog mlijeka ili čašu prirodnog soka.
Školska užina
Slijedeći kamen spoticanja između roditelja i školske djece, osobito tinejdžera i adolescenata je školska užina. Većina djece radije će za užinu konzumirati nezdravu tzv.”brzu hranu”, razne grickalice i slatkiše, te gazirane sokove umjesto maminog sendviča. Ako dijete nema organiziranu užinu u školi tad je bolje da od kuće nosi sendvič nego da pribjegava brzim gotovim obrocima koji su visoke kalorijske vrijednosti, a male nutritivne. Sendvič od kuće napravljen od cjelozrnatog peciva s šunkom ili sirom uz dodatak svježe sezonske salate zadovoljit će dnevne potrebe školarca do završetka školskog dana.
Raznovrsnošću do kvalitete i zdravlja
Prehrane školske djece mora biti raznovrsna i temeljena na piramidi zdrave hrane u kojoj su zastupljenje sve važne namirnice, a to znači da:
-
proizvodi od žitarica moraju biti zastupljeni u svakom obroku (crni ili integralni kruh, riža, integralna tjestenina),
-
povrća treba jesti svakodnevno i u izobilju, osobito mahunarke, zeleno lisnato povrće, dok voće treba biti zastupljeno 2-3 puta dnevno,
-
riba, perad i jaja također trebaju biti zastupljeni svakodnevno do dva puta dnevno,
-
mlijeko i mliječni proizvodi 1-2 puta dnevno,
-
nezdrave, nezasićene masne kiseline potrebno je zamijeniti nezasićenim biljnim uljima,
-
crveno meso, krumpir, rafinirane žitarice, poput bijelog kruha i rafinirani bijeli šećer (slatkiše) konzumirati samo povremeno.
Što je prehrana raznolikija to je manja vjerojatnost nastanka debljine ili obratno pomanjkanja pojedinih životno važnih hranjivih sastojaka. Da bi se to izbjeglo nove smjernice piramide zdrave prehrane preporučuju dnevno uzimanje multivitaminskih preparata koji će zadovoljiti potrebe za vitaminima i mineralima. Zbog intenzivnog rasta i razvoja djeca imaju dodatne potrebe za kalcijem, a djevojčice u pubertetu tijekom mjesečnice gube krv pa imaju dodatne potrebe za željezom.
Svakodnevno vježbanje i kontrola tjelesne težine neophodno je u i školskoj dobi. Gledanje televizije, sjedenje za kompjuterom i nepravilna prehrana pridonijeli su porastu pretilosti kod djece u brojnim, a osobito visokorazvijenim zemljama svijeta. Osim brojnih zdravstvenih rizika (nastanaka povišenog krvnogi tlaka, srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti itd.) pretilost je povezana i s psihološkim problemima djece. S druge strane sve je više školarki koje pate zbog anoreksije i/ili bulimije te pribjegavaju drastičnim dijetama i ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje.
23.12.2015
