Sumnja na opsesivno – kompulzivni poremećaj

Poštovani!
Dobar dan!
Radi se o mojoj sestri. Ima 23 godine. Sumnjamo da ima OKP. Molim Vas da mi na kraju teksta odgovorite baš na svako pitanje. Sestra je opsjednuta s higijenom. Zadnjih par godina je bila malo opsjednuta higijenom, a zadnjih par mjeseci joj se dosta pogoršalo. Počelo joj se pogoršavati od lipnja, a posebno od rujna. Nema onih nekih misli/strahova/nasilnih slika koje prati OKP + nema strah od zaraze bakterijama/virusima/neke posljedične bolesti, dakle jedino ima problema sa higijenom. Sestra kaže da joj se ne gade kao bakterije nego samo nečistoća. Gade joj se tjelesne izlučevine. Za to sve su uglavnom krivi naši ukućani koji imaju loše higijenske navike. Oni poslije zahoda ne peru ruke ili se ne otuširaju ili brišu sa wc papirom od mokraće regal/pod ili peru i diraju hranu/posuđe s takvim neopranim rukama (čak i poslije velike nužde), a sestru to užasno smeta. Sestri se gadi dirati neki predmet koji su dirali oni jer smatra da se nečistoća s njihovih ruku/tijela raznosi po predmetima i onda po ostatku kuće. Sestra zna po 6,7 sati na dan (a prošli tjedan se joj pogoršalo na 10,11 sati na dan) prati i obavljati što treba da skine nečistoću. Mora svaki dan ribati kadu/wc/osobito slavinu i njene otvarače. Ona zahtijeva da kvake otvaramo laktovima, a ona ih otvara nogama. Smeta ju kada npr. ja tim zagađenim laktom (zagađen je od kvake koju ukućani diraju prljavim rukama) dodirnem npr. mobitel ili njenu kosu. Tada ona mobitel ili kosu mora detaljno prati i jako je ljuta. Poludi kada ju djed dira sa takvim rukama (a smrad ruku mu se osjeća na metre) po njenoj koži i tada mora dugo trljati kožu. Ona je do prije par mjeseci morala jako detaljno prati naočale. Smetala ju je svaka packa i morale su biti besprijekorne. Naočale je prala 1 h na dan, ali sada to više ne radi jer joj je to oduzimalo previše vremena. Zube i sada pere + plavi 30 ili 45 min na dan. Želi ih jako detaljno isprati da ne osjeti okus kaladonta. Njoj je i jako teško kada bi na kosi ostao i jedan mjehurić, tj. želi jako detaljno isplaviti kosu. Užasava ju neisprana pjena. Znala je po 1 h slagati rep (frizuru) jer je željela da je svaka vlas ispravno počešljana. Iako su za to sve krivi ukućani, sestra misli da oni to ne rade da bi ona opet morala dosta čistiti na dan, ali samo 3,4 sata na dan. Čišćenje naočala, dugo češljanje, dugo pranje zubi nemaju veze sa njima. Dakle smatra da ona ima OKP bez obzira na njih ali da oni to jako pogoršavaju.
1.Da li sestra ima lagani, srednji ili teški OKP??
2.Da li može piti Persen svaki dan i da li bi to pomoglo??? Pila je samo 1 dan i nije pomoglo.
3.Da li mislite da bi se njen slučaj lako izliječio jer nema onih drugih simptoma OKP-a?
4.Da li joj se neće dalje pogoršavati ili hoće?
5.Da li joj može doktor opće medicine bez da ide psihijatru prepisati samo npr. Normabel ili slično??
6.Sestra studira za profesoricu, da li je se sa dijagnozom neke psihičke bolesti moći zaposliti u struci? I da li se uopće prilaže nekakav dokaz o psihičkom zdravlju pri zaposlenju profesora?

8.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
na pitanja se ne može odgovoriti na način kako ste ih Vi postavili. Mogu reći sljedeće – iz realitetne nehigijenske situacije koja zahtijeva nužne promjene u provođenju higijene (a rekla bih i sprečavanju može zaraze vas ukućana) sestra je iz početnog normalnog odnosa potrebe osnovne higijene razvila prekomjerne prisilne radnje. Svakako bih preporučila pregled psihijatra jer ovaj poremećaj zahtijeva ozbiljno liječenje koje uključuje kombinaciju psihoterapije i lijekova (ne Persen). Naravno, neophodna je i promjena odnosa ostalih ukućana prema higijeni.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]