Ovisnost

Postovani imam pitanje vezano za preporuku lijecenja pacijenta tacnije tip lijecenja.
Naime radi se o sledecem problemu.
Moja trudna supruga , nasa curica ja i brat njen zivimo u istom stanu.
Njen brat ima Adhd , manijalkanu depresiju, psihoze , a ko dijete tikove.
Prije godinu i pol je imao ogroman napad anksioznosti (umedjuvremenu probao psihoaktivne supstance)i zavrsio je u umobolnici u kojoj je bio tri mjeseca. Trazili su mu terapiju i izgledao je kao zombi dugo vremena zbog enormne kolicne lijekova koje je dobivao. S vremenom se stanje popravilo , poceo je raditi i polako se vracalo u normalu. Fetis su mu video igre preko mobilnog.Kako je asocijalan to mu ne ide u prilog. Dosta puta je imao prividjenja ali sam za to krivio sto je igrao po noci i nije spavao, inace spava po deset sati. Poceo je konzumirati kanabis u uvjerenju da mu cini dobro. Isao je na razgovore sa terapeutom i uzimao terapiju. Zatim je poceo sve polako odbacivati jer ti rijetki razgovori sa psihijatrom mu nisu pomogli i sad niti pije terapiji niti ide kod terapeuta. Shvatam da se zasitio svega jer mu se niko nije posvetio na nacin koji je on htio. Kaze da mu je mozak ostecen i da mu nema pomoci. Samostalan je , nije agresivan, radi. Doduse dosta kasni na posoa , nema fokusa i paznja nula . Osim video igre koje igra po cijelu noc , liježe u sedam i spava do tri i ide na posao. Sve cesce su mu napadi jutarnjeg nekih prividjenja i sad sve cesce osjecaj da ce umrijeti. Ja u svemu tom razumijem suprugu ali ja na njega posmatram kao prijetnju jer ona jos kao trudnica se izlaze enormnim stresu . Strah da se on ubije ili da poludi je njen najveci strah. Samim tim cest problem u nasim razgovorima koji je vodio u svadju je bio taj sto sam ja potencirao da je vrijeme da se odselimo od njega jer se stanje nece nikad prpmijeniti i ne zelim da djecu dovodim u vezi sa svom ovom situacijom. Prepreke su bezbrojne od kojih je jedna koju svakako razumijem moju suprugu.Strah joj ke da ga ostavi taj da ako se nesretnik ubije ili desi se nesto kao slom opet ona ce kriviti sebe jer mu nije dovoljno pomogla.
Ona sam je pedagog i porodicni savjetnik ali to sad sve pada u vodu. Nasli smo jednu kliniku koja ke ujedno i komuna za borbu protiv ovisnosti koji imaju drukcijo pristup radu i nada da nagovorimo njenog brata da ide na to jer ne znamo kome da se obratimo vise jer on sam ne zeli pomoc. Tehnicki zivot mu nije los.Kad dobije napad dodje do nas gleda i smiri se i ode. Jede,spava i i 16 sati video igri.
Udarili smo u zid i tragamo za potencijalnim rjesenjima koje bi mogle da pomognu ovom nesretnom čovjeku.
Hvala Vam unaprijed za bilo kakvu sugestiju ili tip klinike koji bi nam pomogao.

29.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
ja bih ipak ponovo preporučila psihijatrijski pregled kako bi se procijenilo da li mu je trenutno potrebno i liječenje medikamentima – možda se trebaju uvesti drugi, novi ljekovi.
Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]