Anksioznost ili nešto drugo?

Pozdrav 🙂 evo javljam vam se sa svojim opisom jučerašnjeg katastrofalnog dana. Dijognisticiran mi je F41.2 , trošio sam adp elicea0.5 mg i anksiolitik misar 0.25 godinu i pol jedanput na dan. 6 mj hodam na psihoterapiju, prestao sam sa uzimanjem tableta, no s vremenom mi se javi teška anksioznost, ali bez paničnih ataka koje sam prije znao imati. Evo , ovo je moj jučerašnji dan : PETAK ujutro se ustajem odmoran i veseli. Nakon 2 h počinjem osjećati napeto, nastaje mi napetost i Magla u glavi. Pritisak u glavi. Zamućen vid. Bezvoljnost., Slaba vrtoglavica, umor. Nemogućnost fokusiranja i koncentracije, zaboravljam stvari. Demencija?? Prolaze mi trnci po glavi , kao da mi glava trne. Krivim kišu i promjenu vremena za trenutno stanje. Meteoropat ? Kada počnem raditi na poslu , obično prođe sve to i navečer kad se vratim s posla ti svi simptomi nestaju. Popio sam ibuprofen da vidim dal će mi proći. Al magla u glavi i pritisak je još uvijek prisutna. Naradio sam se na poslu al ne osjećam umor. Zašto ? Razmišljam da ponovno probam a adp. Čitam članke na netu guglam maglu u glavi. Zaključujem da bi trebao posjetiti liječnika. Pišem što bih sve trebao izvaditi. Za pola sata : možda sam ipak samo premoren jer sam radio po 10h do pola noći ? Ili je ipak posrijedi neka mentalna bolest.

30.6.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

preporučila bih nastavak psihoterapije vezano uz navedene anksiozne smetnje. Možda bi bilo potrebno još uvijek nastaviti s Eliceom.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]