Koristim terapiju za anksiozno depresivni poremećaj. Kako da se s jedne terapije odviknem i pređem na drugu?

Poštovani koristim 30 godina ,da nije greška , 30 godina Lorsilan, od Domovinskog rata inače sam branitlj u trajanju od 6 godina, zadnjih 10 godina uzimam 1 mg ujutro, uz to 10 godina koristim Coaxil zbog dijagnoze anksiozni depresivni poremećaj 2X1 ujutro i navečer.
Prije mjesec dana nema više u proizvodnji Lorsilan i moja obiteljska doktorica odluči da se skroz prestanem uzimati Lorsilan .
Da odmah počnem s pola tablete, i da pojačam Coaxil 3×1.
Ja sam ipak poćeno smanjivati Lorsilan po 0,25mg od 16.6.
Sad dva dana koristim 0,25 Lorsilan ujutro .
Cijelo vrijeme u samo šest navrata uzeo sam lexsillium 0.75 mg koji mi je dala doktorica kao zamjenu za ovaj Lorsilan ako mi ne bude dobro.
Povremeno koristim i biljne kapi pasiflora.
Zadnja dva dana nisam baš ok i uzeo sam po 0, 75 lexsillium.
Molim Vas da mi odgovorite da li je to dobar način za odvikavanje od Lorsilan i koja svrha ako ga budem zamjenip s lexsilliumo ..
Molim Vas za savjet i upute za dalje s obzirom da sam Lorsilan koristio 30 godina malo sam u panici za dalje
Lijepi pozdrav

28.8.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

kako inače ističem, ovim putem bez detaljnog pregleda nije moguće davati savjete o farmakoterapiji. Ono što mogu reći da doza Lorsilana koju ste uzimali (a to je 1 mg ujutro ako sam dobro razumjela) nije velika doza te ako se i brže prestane uzimati nego u Vašem slučaju ne morate brinuti. Naravno, tijekom ovako dugog perioda lijek postane i psihološki oslonac. Moguće je stoga ovaj anksioltik zamijeniti drugim, a ako se povremeno ne osjećate dobro, ne morate nužno biti povezano s tim. Različiti vanjski i unutarnji čimbenici u svakom trenutku djeluju na nas.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]