Kako da se bolje nosim sa svojim problemima?

Poštovani, moram negdje potražiti pomoć, trenutno nemam zdravstveno zato se i javljam ovdje da cujem Vaše mišljenje. Neću lagati da sam u svojoj tinejdžerskoj dobi donosila iznimno loše odluke (eksperimentirala sa opojnim sredstavima). Naravno toga više nema u mom životu, i nikada više ne bi takvo što uzela, bila sam mlada i jako jako znatiželjna i to što sam uzimala ću žaliti do kraja svojeg života jer možda ne bi prolazila kroz ovo da me svo to eksperimentiranje nije psihički oštetilo. Imala sam dosta stresova kroz svoj život skupa s mamom zbog oca. Možda je i to bio razlog zašto me to i privuklo. Dijagnosticirana mi je depresija prije 3 godine i prepisani su mi antidepresivi koje sam odbijala uzimati, međutim ono što sada proživljavam, nakon potresa u Zagrebu i Glini nema nikakve veze s depresijom. Naša kuća ima crvenu naljepnicu, ali jednostavno nemamo gdje,i dalje tu živimo. Imam psihoze koje mi ne daju spavati, ne daju mi mira u glavi. Konstantno sam napeta, doduše puno manje po danu jer pokušavam što više biti zaokupirana drugim stvarima, pokušavam biti s ljudima u kontaktu jer se rijetko dogodi da imam napadaj panike ili što već kada sam zaokupirana makar mi se sve češće dešava da je jače od mene i da moram prekinuti sve što radim i pokušati se boriti tih pola sata što zna trajati. Glavni razlog tih napadaja su zvukovi. Bilo kakav nepoznati zvuk i onda krene. Primijetila sam da uvijek krene sa boli oko srca, i s obzirom da sam pušač koji ima prekomjerenu tjelesnu masu, prvo što pomislim je na srčani udar. I onda ta misao ostane i vrti se po glavi dok se ne krenem gušiti. Jednostavno je osjećaj kao da imam neku alergijsku reakciju pa da mi se zatvara grlo i jednostavno ostajem bez zraka. I onda slijede same misli da će se sada ovdje istog trena srušiti, da će se desiti potres, i jednostavno me ostećuje do te mjere kad vise ne mogu sama boriti se, počinjem plakati, tresti se, u totalnom sam očaju makar mi je i dalje u podsvjesti da je to samo od traume ali jednostavno sam slaba. To već traje neko vrijeme tipa 3 mjeseca, međutim u zadnjih par tjedana je ono sto me zaista počelo zabrinjavati i to je glavni razlog zašto se i javljam. Počela sam proživljavati iznova i iznova neke dogadjaje koji su me dosta oštetili, poput fizičkog nasilja mog oca nad mojom mamom i mene. Počela sam osjetiti podrhtavanja koje me tjera na izlaženje iz stana, počela sam se buditi po noći i proživljavati to nakon sna makar u dubini duše kad se smirim sam svjesna da je to trauma s kojom ću se morati nositi barem dok ne iselimo. Najgore od svega je što imam fizičke posljedice od svega, konstatno se znojim više nego inače, srce mi zna lupati čim sklopim oči kad želim zaspati jer jednostavno se sjetim svega. Cesto mi se dogodi da potrosim 2 sata na to jer taman kad zadrijemam i trebam uci u san dodje mi slika u glavu, odnosno osjecaj neznam kako bi se drukčije izrazila, i to mi poremeti sve i onda se moram ustati i sjesti se u kuhinju jer se tamo jedino osjecam sigurno, zapaliti i jednostavno se smiriti. Cesto upalim i igricu koja me isto smiruje ali kazem u zadnjih par dana se zaista pogrosalo jer vise ni to bas ne pomaze. Gubim kontrolu nad vlastitom psihom i sama pomisao na to me jos vise uznemiri. Sve to je razlog konstantnoj nervozi, potrebi za svađanjem, manjkom motivacije za bilo sto cak i za stvari koje sam prije radila s uzitkom. Ponekad samo cekam da ostanem sama u stanu i u krevetu da apsolutno nista ne radim i samo drijemam ili piljim u prazno. Jednostavno mi treba odmor, makar nemam posao dulje vrijeme, jednostavno sam iscrpljena. Imam osjecaj da cu se slomiti jos vise svake sekunde. Ne znam odkud da krenem, mama kaze da se zaposlim pod hitno i da pijem normabele koji su mi prepisani i da nisam jedina koja je prozivjela potres itd. Najbolje poznajem samu sebe i odlucila sam pitati strucnjaka za misljenje, da li je ovo samo dio traume koja ce s vremenom proci ili se tu radi o necem ozbiljnijem. I ako imate mozda neki savjet kako da se bolje nosim s time.

24.5.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

ja bih preporučila psihijatrijski pregled (pokušajte svakako riješiti zdravstveno osiguranje, javite i se na zavod za zapošljavanje). Bilo bi dobro ipak uključiti specifične lijekove za depresivne i anksiozne smetnje (čini se da su prisutni i napadi panike). A svakako bi bilo dobro i da sa stručnom osobom porazgovarate o svim smetnjama koje proživljavate, a korijen imaju u djetinjstvu, ali je važan stres za vas bio i potres.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Anksioznost

Može li nadutost biti posljedica anksioznosti?

Karcinom

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]