Anksioznost i pretjerano razmišljanje

Dobar dan. Imam skoro 18 godina te vise od godinu dana se borim s anksioznosti koja se pogoršala prošle godine sa dolaskom karantene. Imala sam puno vremena za razmišljanje i dovodila se u neugodne situacije sa mislila koje zapravo nisu bile moguće u tom trenu već sam ih ja samo zamišljala, te se sam se dovela do situacije u kojoj nisam nista mogla radit na dnevnoj bazi, gubitak apetita,povraćanje pojedene hrane, zatvaranje u sobu i potreba za plakanjem. Ali uspijela sam prebrodit. U tom periodu bila sam u vezi (te da napomenem da je veza trajala 8 mjeseci sa tim da se nismo viđali skoro 6 mjeseci ) u kojoj ta osoba nije davala maksimum kao ja,kada bi bile svađe manipulirao bi samnom tako da bi ja na kraju sama sebe krivila,bitan mu je bio seks i zadovoljstvo,prioritet su mu bili prijatelji i izlasci itd. Naš odnos se pogoršao preko ljeta kada je on otišao na dvomjesečnu praksu i navodno izgubio osjecaje te kada se vratio pokušali smo obnoviti to ali očigledno sam ja samo mislila da smo uspijeli obnovit dok je on mene samo zavlačio za nos. Nakon toga je počeo stvarati izlike kako nema vremena izlaziti samom a izlazio je sa prijateljima,nije odgovarao na poruke po 8 sati i kada bi se viđali vidjeli bi se na 15 min u skoli (jer smo ista škola) te je na kraju rekao da mu se ni to nije dalo. Nas prekid je završio tako sto smo se Posvađali zbog sitnice (te sam naravno ja bila kriva) i ispričala sam mu se ali me je cijelo vrijeme ignorirao do sljedećeg dana kada smo prekinuli i to preko poruka. Zapravo sam ga jako brzo preboljela, te sam ne dugo nakon prekida slučajno upoznala svog sadašnjeg decka s kojim sam kliknula na prvu,koji daje maksimum u vezi ko i ja,imamo puno zajedničkih stvari kao i ciljeve. S njim sam ušla u vezu mjesec dana nakon prekida i s njim mi je predivno jer mi pruža sve ono sto sam ikad htijela a nikad nisam mogla dobit i sada imam i stvarno sam sretna sa njim. Skoro svaki dan smo bili zajedno, sve dok opet nije došla kratka “karantena” tj praznici te smo se manje viđali zbog cjelokupne situacije. Sve do prije tjedan dana kad sam odjednom pocela uspiredivat bivšeg decka i sadašnjeg decka (a velike su razlike) te mi je došla misao sta ako ja izgubim osjecaje za svog sadašnjeg decka (sto ja znam da ne želim) te mi zna doc pitanje da li sam prebrzo ušla u tu novu vezu, da li ja želim bit s njim (sto ja smatram da nisam i naravno da želim Ostat s njim jer mi stvarno nista ne fali) i sta ako stvari neće biti ista zbog mojih glupih razmišljanja. U tih tjedan dana sam se dovela do situacije iz prve karantene te sam nekako doživjela da nemam nikakvog osjećaja ali mi je opet stalo i ne znam sta je to. Da li je to samo faza koja će proc? Da li na mene ima utijecaj to sto mi fali ? Kako da se uvjerim da su to samo misli i da se neće nista takvog desit? Nadam se da će te mi uspijet pomoc. Hvala, lijep pozdrav.

25.1.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
osjećaji znaju biti malo varljivi i promjenjivi, no to ne mora značiti trajnu promjenu. Nemojte si raditi pritisak oko toga, dozvolite si samo da se upoznajete kroz vrijeme, a to se može na različite načine i putem različitih modaliteta. Pa ćete vidjeti.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]