postinfektivni BOOP

Pozdrav, zanima me dijagnoza postinfektivni BOOP, kakva je daljna terapija te je li ta bolest izlječiva?

27.6.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Termin bronhiolitis obliterans s organiziranom pneumonijom (BOOP) je difuzna bolest plućnog tkiva koja zahvaća alveolokapilarnu membranu i time ometa prolazak kisika u krv. Različiti uzroci mogu dovesti do oštećenja bronhiola, a u nekim slučajevima se i ne može naći uzrok. Iz vašeg pitanja može se zaključiti da je upala prethodila ovoj dijagnozi. Oštećenja se javljaju na krajnjim ograncima bronha – bronhiolima – promjera manjeg od 3 mm. Reakcija na upalu dovela je do nakupljanja upalne tekućine i upalnih stanica što oštećuje zidove bronhiola i dovodi do sužavanja malih dišnih putova u kojima se zadržava sekret. Ukoliko se bolest rano ne počne liječiti, dolazi do daljnjeg oštećenja sluznice dišnih putova, koja time ima sve manju mogućnost regeneracije, pa funkcionalna sluznica dišnih puteva prelazi u vezivno promijenjenu membranu (fibroza). Početni simptomi su nedostatak daha i suhi kašalj. Lijekovi izbora su kortikosteroidi, ponekad u kombinaciji sa imunosupresivima. Od koristi mogu biti i inhalacioni kortikosteroidi.

U akutnoj fazi bolesti BOOP infektivnog uzroka, primjenjuju se antivirusni i antibakterijski lijekovi. Ukoliko uznapreduju simptomi bronhalne opstrukcije (teškoće disanja) koriste se antiastmatici, mukolitici i drugi potrebni lijekovi ako se pojave dodatne komplikacije na plućima. U liječenju bronhiolitis obliterans koriste se i  antioksidansi u kombinaciji s vitaminima, fizioterapijom, masiranjem grudi i druga potporna terapija.

Liječenje kortikosteroidima dovodi do kompletnog nestanka plućnih promjena u 65 do 85% slučajeva, ali recidivi su česti. Liječenje je manje uspješno u bolesnika sa sekundarnim BOOP-om. Obzirom da je bronhiolitis obliterans brzo progresivna bolest, ishod liječenja može komplicirati razvoj emfizema (bolest koja nastaje kao posljedica oštećenja malih bronhiola i alveola), plućne hipertenzije, srčane insuficijencije i drugo. Čak i adekvatno liječenje bronhiolitis obliterans ne može u potpunosti vratiti morfološko i funkcionalno stanje dišnih putova. Liječenje treba provesti pod kontrolom specijalista pulmologa. Svako dobro!

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Što ove vrijednosti predstavljaju u krvnim pretragama?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Možete li mi razjasniti nalaz krvne slike?