Pitanje u vezi proteina

Pozdrav imam jedno pitanje u vezi proteina.

Naime treniram fudbal i kod kuće radim bodyweight vežbe, ne mislim ići u teretanu, nisam debeo, a nisam baš mršav, generalno mislim da mi ishrana nije bas usklađena i malo je skupo hraniti se pravilno. Da li je dobra opcija uzimati whey protein? Kako on djeluje na organizam? Šta će biti nakon prestanka uzimanja? Imam 21 godinu.

Srdačan pozdrav!

30.12.2019

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

Pravilna prehrana temelj je zdravlja rekreativaca i profesionalnih sportaša. Dodaci prehrani su često potrebni, ali se ne trebaju razmatrati kao zamjena za uravnoteženu prehranu.

Iako su ugljikohidrati temeljni supstrat za osiguravanje adekvatne tjelesne aktivnosti i popunjavanje rezervi glikogena, najveći interes za dodatnom primjenom pojedinog makronutrijenta odnosi se na proteine. Proteini su često isticani kao „kritični nutrijent“, a manipulacije pojedinim vrstama aminokiselina s potencijalnim anaboličkim učinkom intrigiraju znanstvenike u ovome području već desetljećima. Proteini su uz vodu glavni sastavni dio ljudskog tijela (grade mišiće, enzime, hormone, kožu…), a ako je snabdijevanje nedovoljno, tijelo poseže za vlastitim proteinima što je u svakom slučaju nepovoljno. Proteine grade 20 različitih aminokiselina od kojih je barem 9 esencijalnih (izoleucin, leucin, lizin, metionin-cistin, fenilalanin-tirozin, treonin, triptofan i valin, histidin) koje naš organizam ne može sam sintetizirati.

Biološka vrijednost, odnosno kvaliteta proteina ovisi o sadržaju esencijalnih aminokiselina i mogućnosti njihove resorpcije. Maksimalnu biološku vrijednost (BV 100) ima tzv. idealni protein, a to znači da se 100% unesene količine proteina može pretvoriti u tjelesni protein. Svakako treba izdvojiti protein sirutke (whey protein) koji ima visoku biološku vrijednost, te kazeinat, protein jaja, sojin protein, a posljednjih se godina sve češće nalaze i proteini graška i konoplje. Za potrebe sportaša zanimljivi su proteinski koncentrati (80 – 90 %). Protein sirutke je vrlo učinkovit i pored visoke biološke vrijednosti sadrži i značajnu koncentraciju aminokiselina razgranatih lanaca (BCAA) i imunoglobulina (antitijela) koji su aktivni u borbi protiv infekcija. Protein sirutke može biti dodatno obogaćen l-glutaminom, što je povoljna karakteristika takvih proizvoda. Općenito, na tržištu postoji velika raznolikost među proteinskim pripravcima, koji su najčešće dostupni u praškastom obliku. Obično sadrže izolate, hidrolizate i koncentrate proteina u različitim kombinacijama i omjerima. Neki su pripravci obogaćeni i ugljikohidratima i/ili vitaminima, te sadrže različite arome i sladila radi korekcije okusa.

Osobe koje se ne bave tjelesnom aktivnošću trebaju dnevno unositi 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase. Samo po sebi razumljivo je da je kod povišene izmjene tvari u organizmu, a time i “trošenja” proteina pri naporima potrebno povisiti unos proteina i prilagoditi ga intenzitetu sportske aktivnosti. Tako je kod aktivnosti srednjeg intenziteta obično potrebno 1,0-1,5 g proteina po kilogramu tjelesne mase, a kod profesionalnog bavljenja sportom, potrebe se povećavaju i do 2,0 g/kg tjelesne mase.

Primjena dodatnih aminokiselina učestala je praksa u brojnoj tjelesno aktivnoj populaciji, a na raspolaganju su pripravci u obliku proteinskih hidrolizata (kratkolančani peptidi koji sadrže 2-5 povezanih aminokiselina) i pojedine slobodne aminokiseline. Proteinski hidrolizati ne zahtijevaju puno vremena za probavu te se resorbiraju za 30-60 minuta. Stimuliraju izgradnju tjelesnih proteina i optimiraju regeneraciju nakon treninga. Ukoliko želimo potaknuti ciljanu izmjenu tvari, valja posegnuti za slobodnim aminokiselinama. Primjernice, L-glutamin je odgovoran za dobro funkcioniranje imunosnog sustava, a predstavlja i izvor energije jer se po potrebi konvertira u glukozu.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?