Kako se udebljati?

Poštovani,
Imam skoro 20 godina, visoka sam 174 cm i imam 47 kilograma. Stalno sam gladna i imam osjećaj da stalno nešto jedem te, ne samo da ne dobivam na težini, nego i gubim ono što ne bih smijela izgubit. Vidim si svaku košćicu u tijelu i smeta me to jako pogotovo što uporno gubim i dalje. Moji roditelji su bili poprilično mršavi u mlađim godinama (sad su na normalnim težinama). Ne znam što da radim jer sam u 2 godine uporno gubila na težini (izgubila sam do sad 12 kg). Najgore mi je što uspijem dobit kilu, ali onda izgubim 2.
Kako da popravim to? Stvarno loše izgledam i to mi svi govore.
Hvala, lp!

8.2.2024

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Uzroci suviše niske tjelesne mase mogu imati svoje korijene u nekom već postojećem, no ne nužno i dijagnosticiranom zdravstvenom problemu, genetičkim predispozicijama, različitim bolestima, malapsorpciji, gubitku apetita kao i različitim psihološkim čimbenicima. Postoje mnogi tjelesni znaci koji nas upozoravaju kada niska tjelesna masa postaje problem. Ti znaci uključuju iscrpljenost, letargiju, depresiju, gubitak mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, a ukazuju na to da organizam troši vlastite proteine kako bi sebi osigurao energiju.

U pravilu se smatra da je osoba čiji je indeks tjelesne mase (BMI = tjelesna masa(kg)/visina(m)2) manji od 18,5 pothranjena ili mršava osoba pa izračunajte svoj. Za osobe koje su hospitalizirane ili boluju od težih kroničnih bolesti, kao granična vrijednost uzima se BMI 20, a za osobe starije dobi BMI 22 se smatra granicom adekvatne tjelesne mase i potencijalne pothranjenosti.

Kada je riječ o zdravim osobama koje su jednostavno premršave, to su često osobe koje imaju viši udio mišićnog tkiva, ili su uslijed genetičkih predispozicija mršave, a troše više energije jer njihov organizam ima brži metabolizam. Ovo otežava proces dobivanja tjelesne mase jer organizam potroši energiju prije nego što ju uspije pohraniti. S druge strane, stres, depresija, pa čak i nedostatak interesa za hranu, može voditi ka smanjenom unosu hrane. Povišene razine adrenalina prisutne u organizmu, dok je pod stresom, utječu na trošenje zaliha energije i smanjenje sinteze masti što uzrokuje gubitak tjelesne mase. Stres uzrokovan modernim načinom života također bi mogao biti uzrokom pothranjenosti, posebno jer je vrijeme rezervirano za dobro izbalansiranu prehranu poprilično ograničeno. Depresija, tuga i druga emocionalna stanja mogu uzrokovati gubitak apetita i motivacije da se osoba brine za sebe.
Postoje određene bolesti koje mogu uzrokovati iznenadni, neobjašnjivi, gubitak tjelesne mase. Hipertireoza je stanje kod kojega preaktivna štitna žljezda u prevelikoj mjeri proizvodi hormone. Ovo stanje djeluje na tjelesna tkiva i uzrokuje gubitak tjelesne mase te umor. Ostala stanja poput malignih bolesti, bolesti probavnog sustava, upalnih bolesti i brojnih metaboličkih poremećaja također vode ka gubitku tjelesne mase. Kod pothranjenih osoba, često se kao rezultat neadekvatnog unosa hrane, javlja deficit nutrijenata, a to može voditi ka različitim zdravstvenim problemima. Oslabljen imunitet, povećana osjetljivost na infekcije i bolesti te otežano cijeljenje rana mogu biti rezultat nedostatka nekih nutrijenata.

Osnovni postulati dijete za debljanje:

Računica je jasna: kako bi se udebljali treba unijeti više kalorija nego što se potroši. No, pretjerana mršavost nije poziv za unos velikih količina kalorične hrane bogate mastima i jednostavnim šećerima jer cilj zasigurno nije pod cijenu dobivenih kilograma ugroziti zdravlje. Prvi korak je pokušati što više uživati u raznolikim okusima i aromama hrane te postupno povećavati unos kalorija odnosno količinu hrane. Preporučljivo je dnevno unijeti barem 500 kcal više nego obično što bi trebalo omogućiti prirast na masi od 0,5 kg tjedno. Dnevno se preporučuju 3 obilnija obroka te 2 do 3 međuobroka. Obroci neka budu sačinjeni od namirnica iz svih skupina, ali pri tome odabirite kalorijama bogatije varijante, primjerice punomasno mlijeko umjesto obranog ili voćni kompot umjesto voća. Za međuobrok pak prednost dajte namirnicama bogatim vrijednim nutrijentima nešto veće kalorijske vrijednosti poput sušenog voća, orašastih plodova i sjemenki.

Iako se masnoće zbog svoje visoke kalorijske vrijednosti nameću kao logičan izbor za nakupljanje kilograma, biokemijski i zdravstveni aspekti organizma nalažu da one osiguravaju najviše 30-35 % ukupnog kalorijskog unosa, baš kao i u prehrani normalno uhranjenih osoba. Poželjno je da u odabiru prevladavaju dobre, jednostruko nezasićene i omega-3 masne kiseline kakve nalazimo u masnoj ribi, maslinama i maslinovom i repičinom ulju, orašastom voću, sjemenkama, avokadu.

Od ugljikohidrata treba birati one kompleksne strukture poput integralnih peciva, tjestenine i riže, a kako bi se osigurale potrebne bjelančevine najbolje je posegnuti za ribom, piletinom, puretinom, jajima, mliječnim proizvodima i nemasnim crvenim mesom.

Kvalitetan program debljanja uključuje i redovitu tjelovježbu. Tako se svakodnevnom aktivnošću istovremeno s porastom unosa kalorija, povećava mišićna masa, a ne masno tkivo. Tjelovježba ujedno otvara apetit što znatno olakšava ‘posao’ dodatnog unosa kalorija.
Mali trikovi za zdrav prirast na tjelesnoj masi:
-uz kuhane obroke koristite bogate umake i pečeno škrobno povrće poput krumpira, bundeve, batata
-u razna variva i kuhane žitarice prije posluživanja dodajte žlicu masnoće po želji (maslinovo 7 repičino/kokosovo/margarin/maslac)
– jesti više serviranja žitarica i proizvoda od žitarica dnevno
-obogatiti žitarice za doručak sjemenkama, orašastim plodovima i suhim voćem
-mljevene orahe, bademe i lješnjake dodati i salatama i žitnim kašama
-svakodnevno posežite za energetskim pločicama i shakeovima načinjenim od punomasnog mlijeka, voća, meda, orašastih plodova
-30-50 g kvalitetne tamne čokolade dnevno odlično se uklapa u ovakvu dijetu
-svakodnevno uživajte u čaši vina ili piva koja će povisiti sveukupni kalorijski unos, a istovremeno osigurati važne antioksidanse u prehrani
-kao dodatak prehrani koristite multivitaminske pripravke s visokim udjelom vitamina B kompleksa
– uz suglasnost i nadzor liječnika, kao dodatak prehrani uzimajte posebno formulirane tekuće visokokalorijske oralne nutritivne dodatke (obično sadrže 2 kcal /1 ml) koji će povisiti ukupni energetski unos
preferirajte mediteransku prehranu bogatu „dobrim“ mastima

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minuteZnanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Biljna hrana – voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, ekstra djevičansko maslinovo ulje i druge namirnice biljnog porijekla sadrži na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Antioksidacijsko djelovanje posjeduju […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]