Osjećam bolove u stražnjem dijelu glave i vrtoglavice

Već neko vrijeme se ne osjećam dobro. O čemu se radi? Imam 30 godina, i živim dosta “brzo”, manje spavam nego prije, no uspijevam tako živjeti. Međutim u zadnje vrijeme počela sam osjećati jaki pritisak u stražnjem dijelu glave i često na sljepočnicama. Mislila sam od umora, stresa, pa sam se pokušala dobro odmoriti, ali to se i dalje nastavlja. Zadnjih nekoliko tjedana počela sam osjećati neku tupu bol najprije u desnom uhu, duboko unutra, a sad mi je počelo i u lijevom dok se u desnom smirilo. Nisam izložena propuhu i nisam imala upale ušiju tako da me to počelo zabrinjavati… Često mi se zna zavrtjeti u glavi, onako na trenutak pa prestane, bilo da sam u sjedećem ili stojećem položaju, na trenutak me samo zanese,… neki dan kao mi se zamaglilo pred očima, a u desnom kutu oku kao da sam vidjela neku tamnu mrlju… nešto čudno… molim Vas, ako mi možete pojasniti o čemu se radi i što trebam činiti… inače imam sestru kojoj je dijagnosticiran zločudni tumor na malom mozgu pa su mi se neki simptomi o kojima mi je pričala učinili sličnima, ali nisam joj rekla da sam ih i kod sebe prepoznala… postajem zabrinuta…

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

 

 
Vrtoglavica ili vertigo subjektivni je osjećaj. Važno je razlikovati pravu vrtoglavicu od drugih pojava koje se često opisuju kao vrtoglavice – različitih vrsta slabosti ili nesigurnosti u hodu i stajanju, omaglica, titranja i mračenja pred očima itd. Tzv. “prave vrtoglavice” (one koje možemo povezati s određenim zdravstvenim poremećajem) obično se manifestiraju kretanjem i bježanjem predmeta pred očima ili osjećajem okretanja vlastitog tijela u prostoru, osjećajem gubljenja u prostoru, propadanja, uzdizanja i zanošenja u stranu ili naprijed – natrag. Ukoliko je vrtoglavica posljedica bolesti uha, predmeti koje gledamo vrte se vodoravno od bolesnog prema zdravom uhu, a ravnoteža je poremećena kod bolesnog uha. Prava vrtoglavica nastaje iznenada, u napadajima.

Kod težeg napadaja pojavljuju se bljedilo, pojačano znojenje, mučnina i povraćanje, te potreba da se legne. Osobe najčešće imaju osjećaj propadanja i vrtnje bilo predmeta u okolini ili pak vrtnje vlastitog tijela. Rjeđe osjećaju uspravljanje ili rušenje u ležeći položaj te naglo zanošenje. Često se javlja i ritmično titranje oka (nistagmus), koje može biti vodoravno, okomito ili rotacijsko. Nespecifični poremećaji ravnoteže ili lažna vrtoglavica očituje se svjetlećim zvjezdicama ili mračenjem pred očima (omaglica), nesvjesticom, osjećajem punoće te pritiskom u glavi i ušima. Najčešći im je uzrok kratkotrajni izostanak ili smanjeni protok krvi u mozgu ili u vratu. Lažna vrtoglavica se javlja kod tjeskobnih osoba, onih koji imaju smetnje prekomjernog disanja, izraženu slabokrvnost, opstrukcijsku bolest pluća, smanjenje krvnog tlaka u uspravnom položaju te različite kronične bolesti koje prati opća iscrpljenost.

Kod mnogih se prilikom naglog podizanja iz pognutog ili sjedećeg položaja može pojaviti osjećaj ljuljanja, omaglice i svjetalaca pred očima. Smetnje se povlače nakon nekoliko sekundi ako osoba miruje. Tjeskoba može biti posljedica brige za zdravlje sestre, ali isto tako posljedica brige za vlastito zdravlje. Ukoliko briga za vlastito zdravlje okupira veći dio Vašeg dnevnog vremena, izložite svoje tegobe specijalistu neurologu, koji će objektivnim tehnikama i pregledom moći utvrditi da li kod Vas postoje simptome nekog objektivnog neurološkog ispada. Za početak možete potražiti savjet svoj obiteljskog liječnika i eventualno na kraće vrijeme uzeti neki od lijekova iz grupe anksiolitika ili sedativa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Potištenost

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Tjeskoba

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Vrtoglavica

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Pretjerana pospanost

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Tumačenje EEG nalaza s paroksizmalnim promjenama

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

MR mozga – mikroangiopatske promjene i postinfarktne lezije