Molila bih Vas komentar/tumačenje mojih magnetskih snimki

Poštovani,

molila bih Vas komentar/tumačenje mojih magnetskih snimki u nastavku. Naime, nakon neurološkog pregleda zbog povremenih migrena uzrokovanih hladnim zrakom/vjetrom, neurolog me uputio na pretrage u nastavku. Nakon obavljenih pretraga sam otišla na kontrolu s nalazima, ali neurolog mi ništa konkretnije nije komentirao osim da se obratim fizijatru zbog vratne kralježnice. Stoga se javljam, jer me zanima drugo mišljenje kako bih bila sigurna da je sve u redu. Najviše me brine nalaz magneta mozga, tj. je li to sve u redu, mislim zbog ovog dijela gdje se postavlja sumnja na kavernom. Je li potrebna, tj. postoji li kakva retraga kako bi se to točno razjasnilo ili je samo potrebno praćenje? Od ostalog, 2015. sam imala jednu veliku traumu glave i cijelog tijela, te bi zapravo većina lezija mozga mogla odgovarati tome, kao i ove hernije vratne kralježnice.

Kod MR pregleda mozga, primjenom standardnih tehnika snimanja, nativno i postkontrastno, vidi se
uredna organizacija girusa i sulkusa mozga uz primjeren odnos sive i bijele tvari.
Okcipitalno lijevo kortikosubkortikalno prikazuje se manja T2 /FLAIR hiperintenzivna lezija promjera oko 8
mm koja ne djeluje kompresivno, ne pokazuju znakova restrikcije difuzije, postkontrastno se ne imbibira,
a u SWI sekvenci sadrži nešto hemosiderinskih depozita odnosno tragova krvarenja te dif.dg. može
odgovarati kroničnoj posttraumatskoj ( “contrecuop” ) leziji ( 2015. prometna nezgoda sa komocijom
mozga).
Sitni hiperintenzitet sa punktiformnim hemosiderinskim depozitom vidi se i visoko na na konveksitetu
frontalno desno, a još dva sitna kortikalna hemosiderinska depozita i frontalno operkularno te temporalno
desno.
Frontalno desno, u visini Silvijeve fisure, subkortikalno prikazuje se lezija promjera 4.5 x 2 mm koja
također sadrži hemosiderinski depozite, moguće posttraumatske etiologije no dif.dg. u obzir dolazi i sitni
kavernom – preporučujem kontrolni MR pregled (unutar godine dana).
Ne vidi se znakova svježe ishemije, svježe intrakranijske hemoragije kao niti postojanja intra ili
ekstraaksijalnog ekspanzivnog procesa.
Ventrikularni sustav je medioponiran, morfološki primjeren, bez znakova hidrocefalusa.
Ne vidi se patoloških promjena selarne i paraselarne regije, pontocerebelarnih kuteva i kraniocervikalnog
prijelaza.
Kod MR angiografije mozga u 3D TOF tehnici snimanja vidi se anatomska varijanta gracilne desne
vertebralne arterije koja po svemu završava kao prednja donja cerebelarna arterija dok je lijeva
vertebralna arterija šira, dominantna, urednog toka. Ostale intrakranijske krvne žile su također urednog
toka, primjerene širine lumena, bez ovom metodom vidljivih aneurizmatskih proširenja i AV –
malformacija.
Na presjecima kroz vratnu kralježnicu vidi se alordoza primjereno visokih trupova kralješaka, održane
stražnje interkorporalne linije.
Trupovi kralješaka su oštro ocrtanih kontura, fizioloških intenziteta signala.
Vide se početni znaci degeneracije i.v. diskova uz blagu redukciju širine i.v. prostora razina C4 -C5 i C6-
C7.
U visini C3 -C4 vide se obostrani dorzolateralni disk-osteofit kompleksi s redukcijom lateralnih recesusa i
neuralnih otvora obostrano, diskretno više desno, moguće se s posljedičnom kompresijskom
radikulopatijom.
U visini C6 -C7 vidi se dorzocentrali i paracentralno lijevo smještena protruzija diska koja posve blago
potiskuje vratnu medulu na lijevoj strani, bez ta sada vidljivih znakova kompresijske mijelopatije i uz
održanu širinu lateralnih recesusa i neuralnih otvora.
Na ostalim razinama se ne vidi protruzije diskova.
Vidljive su nam početne osteoartritične promjene malih i unkovertebralnih zglobova.
Spinalni kanal je održane širine, a vratna medula fizioloških intenziteta signala.

Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.

Lijep pozdrav

20.11.2023

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana hvala Vam na pitanju. Kavernomi se prate neuroradiološki što znači da se obično jedan put godišnje učini MR mozga i s nalazom konzultira nadležni neurolog koji će odlučiti o tome da li je potrebnon učiniti i pregled neurokirurga. Želim Vam svakod dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR mozga

Što pokazuje MR mozga i jesu li opisane kronične promjene razlog za zabrinutost?

Razumijevanje depresije

Razumijevanje depresije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBiološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]

MR mozga

Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje. Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom […]

Krvarenje u mozgu

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA)

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein amiloid nakuplja na stijenkama arterija u mozgu. Naslage proteina uzrokuju pucanje stijenki krvnih žila s razvojem krvarenja i posljedičnim oštećenjem mozga. Oštećenje uzrokovano ovim procesom naziva se krvarenjem (ili hemoragijskim) moždanim udarom. Proteinske naslage u cerebralnoj amiloidnoj angiopatiji sačinjene su od materijala zvanog amiloid koji […]

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]