SINDROM PAGET-SHROETTER

Poštovani,
Rođen sam 1990. godine, od početka osnovne škole, pa do prošle godine sam aktivno trenirao različite sportove (rukomet , nogomet), te sam se u srednjoj školi počeo rekreativno baviti dizanjem utega, bez uzimanja ikakve suplementacije. Nepušač sam i alkohol konzumiram samo ponekad u umjerenim količinama.

Prošle godine, u lipnju mi je ultrazvučnim pregledom utvrđeno proširenje vene ispod desnog pazuha, te je otkriveno da nema tromboze, ali je uočeno da je krv u tom predjelu “muljava”, te nisam dobio nikakvu terapiju. U to vrijeme sam se intenzivno bavio treninzima u teretani, s kojima sam prestao mjesec dana nakon što pregleda (početak srpnja).

U prosincu sam osjetio bol, zatezanje i blago nateknuće iste vene, te sam se javio liječniku, koji mi je color doplerom utvrdio postojanje tromboze u subklavijalnoj i aksilarnoj veni. Hospitaliziran sam odmah i podvrgnut terapiji heparinom (Clexan). U bolnici sam proveo dva tjedna, nakon čega sam pušten uz terapiju Martefarinom, kojeg sam počeo uzimati već za vrijeme bolničkog liječenja. Još uvijek sam na istoj terapiji., godinu dana mi je propisano uzimanje lijeka.

Tijekom bolničkog liječenja snimana su pluća, rađen je CT vena i testiran sam na trombofiliju, te su svi nalazi bili uredni, također nitko u obitelji nije imao problema s trombozom.

Budući da su se doktori koji su me liječili prvi put susreli s ovim sindromom, nisam dobio jasan odgovor da li se mogu vratiti starim aktivnostima (prvenstveno mislim na dizanje utega) i da li je ovaj sindrom nastao kao posljedica dizanja utega?

17.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Nakon tromboze vena koje ste naveli mislim da nije preporučljivo baviti se i dalje dizanjem utega. Tromboza vena može nastati zbog traume, poremećaja koagulacije, imobilizacije itd. U Vašem slučaju ne može se u potpunosti isključiti dizanje utega kao uzročni čimbenik tromboze tim više što je isključen poremećaj koagulacije. Možete i od liječnika kod kojeg se kontrolirate zatražiti mišljenje o mogućnosti daljnjeg bavljenja sportom tj. dizanjem utega.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]