Prolaps mitralnog zaliska – je li to opasno?

Postovani ,nakon trudnoce imala sam napade ubrzanog rada srca preskakanja .
Inace cijeli zivot imam palpitacije,slabu toleranciju na fizicki napor ,nesvjesticu.
Prvi put ultrazvuk srca radjen 2019 godine i bio potpuno uredu.
Sada 2023 radjen ultrazvuk i za mene sok,dijagnoza prolaps mitralnog zaliska i regurgitacija zanemariva..
Zakljucak:vidjeti je promjene mitralnog zaliska koji prouzrokuje malu mitralnu regurgitaciju.
Prednji i zadnji listic pustaju.
EF 65%
Hipertrofije srca nema

Misljenje ljekara:

Tahikardne smetnje srcanog ritma koje ima su vjerovatno posledica prolapsa.Idealno bi bilo da se predpise lijek iz skupine betablokatora npr concor 1.25mg-2.5 na dan ali zbog dojenja u to. trenutku lijek ne preporucujem

Kontrolni ultrazvuk srca januara 2025

Stupanj regurgitacije i kvar zaliska nisu takvi da bi bila indikacija za invazivno dijagnostiku.
Ne preporucujem velike fizicke napore.
Kako je moguce da niko nikad nije cuo sum,kako je moguce da na ultrazvuku 2019 nije pronadjen prolaps
U porodici tri tetke imaju probleme sa zaliscima ,a mama pije citav zivot betablokatore,nijr radila uzv da bi dobila konkretnu dijagnozu.
Sta mi je ciniti?imam 32 godine mama male bebice koju dojim slabije spavam.
Imam dva zuba pokvarena za koja imam termin za vadjenje u decembru
Da li se od ovog umire?kolika je stopa kod mladih.
Kardiolog i nije bas bio rijecit rekao je ima mnogo ljudi to

17.11.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Nemate razloga za brigu. Prolaps mitralnog zaliska je jedna od najčešćih prirođenih srčanih anomalija. Prolaps mitralnog zaliska kod vas uzrokuje “zanemarivu regurgitaciju”. To znači da zalistak dobro funkcionira i nema značajnog vraćanja krvi u lijevu pretklijetku srca pri njegovom “zatvaranju”. Ovakve promjene zahtjevaju periodička praćenja ultrazvukom, pa vam je kardiolog odredio termin za 2g. Prolaps može uzrokovati palpitacije, odnosno određene poremećaje srčanog ritma. Budući dojite i kardiolog nije kod vas ustanovio značajne poremećaje srčanog ritma, terapija beta blokatorima se može odgoditi. Preporučila bih da napravite holter srca (ako i dalje budete imali osjećaj preskakanja ili lupanja srca) kako bi se ustanovilo da li postoje poremećaji srčanog ritma zbog kojih bi trebali uzimati lijek.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]