Postinfarktno stanje
Poštovani,
28.05.2018. primljen sam hitno u bolnicu sa dijagnozomInfarrtus myocardi parietis inf. subacutus.
izvedena koronarografija: LMCA,LAD,CX-b.o. RCA okludirana na granici srednjeg i distalnog segmenta,puni se kolateralama od CX.
Pokušana PCI no bez značajnijeg efekta.
UZV srca: LV nedilatiran, dobre sistoličke funkcije, Valvularni aparart uredan. Holter-uredan nalaz.
Terapija,: Nebilet 5mg 1×1,Brilique 2x90mg, Atoris 80mg1x1, ASK 100mg 1×1..
Od 18.-20.06.2018. učinjena koronarografija i UZV u Magdaleni .
UZV: granično veliki lijevi ventrikul, očuvane sistoličke funkcije EFLV 55% uz blažu hipokineziju inferoposteriorne stijenke. Valvularni aparat bez značajnije patologije. Desno srce uredno, bez pokazatelja plućne hipertenzije.
Koronarografijom se verificiraju iregulariteti LAD i ACx dok je RCA trombotski okludirana u srednjem segmentu, kolaterrilizirana distalno s LAD i ACx.
S obzirom na nalaz i vijabilan miokard u opskrbnom području RCA indiciran je pokušaj Rekanalizacije RCA u drugom aktu. (23.07.2018.).
Moje pitanje je ima li smisla stavljati stent nakon skoro 2 mjeseca i koliki je omjerkorist/rizik kod takvog akta:
S poštovanjem,
23.7.2018
Odgovara
Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.Poštovani,
Ja se u potpunosti slažem s odlukom kolega kardiologa o indikaciji za intervencijski zahvat na desnoj koronarnoj arteriji. Sigurno je da ima smisla učiniti ovaj zahvat (PCI+ugradnja stenta) zbog vijabilnog miokarda kojeg opskrbljuje desna koronarna arterija. Uvijek postoji određeni rizik intervencijskog zahvata, međutim omjer rizika i koristi sigurno je na strani koristi. Znači, rizik je mali, a korist je velika.
Vaše pitanje je odgovoreno.
