Angina pectoris

Poštovani, imam 65 g. unazad nekoliko mjeseci povremeno imam kratkotrajni lagani pritisak u prsnoj kosti samo u mirovanju i nedostatak zraka i to navečer kad se opustim. U naporu nemam nikakvih problema, dosta sam fizički aktivna. ekg: SR 67/min, intermed.el.os.inferiorno neg T valvoi uz bifazične T valovi prekordijalno (navedene promjene od 2015.); RR 140/80 (diovan i concor 2,5 mg),UZV srca morf.normalna MV uz samo trag MR.Hipertrofija bazalnog septuma.
Kardiolog mi je preporučio učiniti ergometriju i scintigrafiju miokarda u opterećenju s pitanjem ishemije, te postavio dg: 120,9 Angina pektoris, neoznačena. Jako sam zabrinuta zbog ovakvog nalaza, pa vas molim za vaše mišljenje. Je li ovo stanje zabrinjavajuće i je li scintigrafija zaista potrebna?
Zahvaljujem na odgovoru.

5.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Simptomi koje osjećate i promjene u EKG nalazu koje se opisuju, povezani su s dijagnozom angine pektoris. Ona se može uspješno liječiti medikamentoznom terapijom, a u nekim slučajevima se liječi intervencijom na koronarnim arterijama uz postavljanje stenta. Svakako u postavljanju sigurne dijagnoze treba učiniti ergometriju. Ona može razotkriti znakove miokardne ishemije. Ovisno o nalazu ergometrije, kardiolog određuje da li je potrebna scintigrafija miokarda. Ne morate se bojati scintigrafije miokarda jer se radi o neinvazivnoj kardijalnoj pretrazi. Da li je ona kod Vas potrebna, kardiolog će Vam reći nakon ergometrije.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što znači Holter EKG nalaz s čestim VES-ovima nakon ranije urađene ablacije srca?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Zašto se ubrzani otkucaji srca vraćaju nakon prestanka terapije iako su nalazi uredni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]