Angina pectoris

Poštovani, imam 65 g. unazad nekoliko mjeseci povremeno imam kratkotrajni lagani pritisak u prsnoj kosti samo u mirovanju i nedostatak zraka i to navečer kad se opustim. U naporu nemam nikakvih problema, dosta sam fizički aktivna. ekg: SR 67/min, intermed.el.os.inferiorno neg T valvoi uz bifazične T valovi prekordijalno (navedene promjene od 2015.); RR 140/80 (diovan i concor 2,5 mg),UZV srca morf.normalna MV uz samo trag MR.Hipertrofija bazalnog septuma.
Kardiolog mi je preporučio učiniti ergometriju i scintigrafiju miokarda u opterećenju s pitanjem ishemije, te postavio dg: 120,9 Angina pektoris, neoznačena. Jako sam zabrinuta zbog ovakvog nalaza, pa vas molim za vaše mišljenje. Je li ovo stanje zabrinjavajuće i je li scintigrafija zaista potrebna?
Zahvaljujem na odgovoru.

5.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Simptomi koje osjećate i promjene u EKG nalazu koje se opisuju, povezani su s dijagnozom angine pektoris. Ona se može uspješno liječiti medikamentoznom terapijom, a u nekim slučajevima se liječi intervencijom na koronarnim arterijama uz postavljanje stenta. Svakako u postavljanju sigurne dijagnoze treba učiniti ergometriju. Ona može razotkriti znakove miokardne ishemije. Ovisno o nalazu ergometrije, kardiolog određuje da li je potrebna scintigrafija miokarda. Ne morate se bojati scintigrafije miokarda jer se radi o neinvazivnoj kardijalnoj pretrazi. Da li je ona kod Vas potrebna, kardiolog će Vam reći nakon ergometrije.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]