Psihijatrija
Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.
Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIzbjegavajući poremećaj ličnosti u prvom redu karakterizira preosjetljivost, socijalno inhibirano ponašanje, osjećaj neadekvatnosti te izbjegavanje društvenih kontakata radi straha od posramljivanja, kritiziranja ili odbacivanja.
Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.
Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePsihički poremećaji koji se javljaju kao posljedica tjelesnih bolesti čine značajan zdravstveni problem, no radi fokusiranosti na liječenje tjelesnih simptoma često su zanemarivani i nedovoljno prepoznati. Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok.
Komunikacija s bolesnikom
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePogreške se u našim ordinacijama najčešće dešavaju kao posljedica neuspjele komunikacije. Nerazumijevanje dovodi do ozbiljnih dijagnostičkih i terapijskih pogrešaka. Obiteljska medicina je medicinska disciplina u kojoj je osnovna dijagnostička i terapijska metoda rada ljudska riječ.
Poremećaji prehrane 3. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem.
Bipolarni afektivni poremećaj (BAP)
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBipolarni poremećaj spada u grupu poremećaja raspoloženja. Patološko raspoloženje i s tim povezani vegetativni i psihomotorni simptomi čine ključni sadržaj kliničke slike. Promjene raspoloženja, uz promjenu nagonskih dinamizama, volje i mišljenja, globalno dovode do značajne i upadljive promjene u ponašanju osobe u odnosu na period prije bolesti.