prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je završila specijalizaciju interne medicine i subspecijalizaciju iz kardiologije. Dodatno je završila poslijediplomske specijalističke studije iz Kliničke farmakologije i toksikologije te Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pohodila je više poslijediplomskih i edukativnih tečajeva iz djelokruga kardiologije, interne medicine i farmakologije. Bila je suradnica u Povjerenstvu za lijekove Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova iz područja kardiologije te kliničke mikrobiologije. Sudjelovala je u Europskim projektima, u više kliničkih i znanstvenih istraživanja te je aktivna sudionica međunarodnih kongresa, znanstvenih i stručnih skupova.

Sudjeluje u radu brojnih stručnih društava čija je dugogodišnja članica: Zboru liječnika Republike Hrvatske, Hrvatskom kardiološkom društvu te Europskom kardiološkom društvu (ESC), kao i u radu više udruga, radnih skupina i vijeća pri ESC-u.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Kardiologija

Različitost postoperativnih ishoda prema spolu nakon operacije aortokoronarnog premoštenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDr Mario Gaudino sa grupom autora je nedavno objavio rezultate metaanalize četiri istraživanja koja su ispitivala da li postoji razlika među spolovima u svezi postoperativnih ishoda operativne ugradnje aortokoronarnih premosnica.  Uzeti su podaci 13 193 bolesnika podvrgnutih ovom zahvatu, od toga je bilo 10 479 muškaraca i 2 714 žena. Svi su ispitanici praćeni u […]

Kardiologija

Koji su uzroci preskoka srca?

Kardiologija

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Kardiologija

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Kardiologija

Je li ovo normalan srčani ritam?

Kardiologija

Sigurnost upotrebe beta blokatora u liječenju kardiovaskularnih bolesnika s kroničnom opestruktivnom bolešću pluća

Vrijeme čitanja članka: 2 minute80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi […]

Kardiologija

Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePorastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]

Kardiologija

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Kardiologija

Post-covid sindrom u kardiološkoj praksi -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon akutne faze COVID-19 bolesti liječenje i praćenje bolesnika nije završeno. I do 7 mjeseci nakon akutne COVID-19 bolesti mogu biti prisutni sljedeći simptomi: otežano disanje, kašalj, stezanje u grudima, promijenjeni ili gubitak okusa i mirisa, umor, bolovi u mišićima, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena, glavobolja, poremećaji pažnje i kognitivnih funkcija, neurološki poremećaji, psihički simptomi […]

Kardiologija

Može li ovaj lijek izazvati ubrzani puls?

Kardiologija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEuropsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Kardiologija

Svjetski dan srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. Prvi put je obilježen 2000. godine, a na poticaj Svjetske federacije za srce. Svjetski dan srca je osnovan u nastojanju da se podigne svijest javnosti o kardiovaskularnim bolestima, kardiovaskularnoj prevenciji i njihovom globalnom utjecaju. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Godišnje 18,6 […]