Upoznajte naš stručni tim
prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je završila specijalizaciju interne medicine i subspecijalizaciju iz kardiologije. Dodatno je završila poslijediplomske specijalističke studije iz Kliničke farmakologije i toksikologije te Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pohodila je više poslijediplomskih i edukativnih tečajeva iz djelokruga kardiologije, interne medicine i farmakologije. Bila je suradnica u Povjerenstvu za lijekove Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova iz područja kardiologije te kliničke mikrobiologije. Sudjelovala je u Europskim projektima, u više kliničkih i znanstvenih istraživanja te je aktivna sudionica međunarodnih kongresa, znanstvenih i stručnih skupova.
Sudjeluje u radu brojnih stručnih društava čija je dugogodišnja članica: Zboru liječnika Republike Hrvatske, Hrvatskom kardiološkom društvu te Europskom kardiološkom društvu (ESC), kao i u radu više udruga, radnih skupina i vijeća pri ESC-u.
Angina pektoris- 2. Dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU liječenju angine pektoris koriste se lijekovi iz skupine beta blokatora, antagonista kalcijevih kanala, antiagregacijska terapija (acetilsalicilna kiselina), nitrati dugog i kratkog djelovanja koji ublažavaju simptome angine pektoris (djeluju vazodilatatorno). Nitroglicerin koji se koristi u obliku tablete ili spreja aplikacijom sublingualno (pod jezik) može se koristiti više puta u tijeku dana za suzbijanje simptoma angine […]
Angina pektoris- 1. Dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAngina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a […]
Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]
Arterijska hipertenzija i stenoza aortne valvule
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStenoza aortne valvule ili aortna stenoza je jedna od češćih kardiovaskularnih bolesti, osobito u starijoj životnoj dobi. Arterijska hipertenzija je rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti, za 23% povećava relativni rizik nastanka aortne stenoze. Prevalencija arterijske hipertenzije i aortne stenoze raste s dobi, pa se obje bolesti često javljaju zajedno kod starijih bolesnika u kojih su tada […]
Amiloidoza srca
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAmiloidoza je bolest patološkog nakupljanja bjelančevina amiloida u izvanstaničnom prostoru. Amiloid se nakuplja u različitim tkivima i organima. Razlikuje se nekoliko vrsta amiloidoze: SISTEMSKA : primarna, sekundarna (u sklopu zaraznih, upalnih ili zloćudnih bolesti), obiteljska LOKALIZIRANA (na primjer kod dijabetičara tip 2 može biti zahvaćena gušterača) MJEŠOVIT oblik (na primjer kod bolesnika na kroničnoj dijalizi) […]
Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna. U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePRILAGODBA PUTOVANJA BOLESNIKA SA SRČANIM ZATAJENJEM Putovanje avionom Bolesnici sa stabilnom kliničkom slikom većinom dobro podnose putovanje avionom. Postoji veći rizik duboke venske tromboze i plućne embolije prilikom duljih letova, pa takvim bolesnicima treba preporučiti odgovarajuću antiagregacijsku/antikoagulantnu terapiju. Promjena klime Hladnija klima povećava potrebu srca za kisikom što može dovesti do pogoršanja simptoma, osobito bolesnika […]
Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 1.dio
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteEuropsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje. Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem: održavanje (na primjer zdrava […]
Bolesti perikarda – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori. U rijetkim slučajevima javljaju se tumori perikarda. Ciste su načešći benigni perikardijalni tumori. Od malignih tumora mogu se javiti mezoteliom, sinovijalni sarkom. Perikard može biti zahvaćen i uslijed limfoma, leukemije. U slučajevima konstriktivnog perikarditisa, srce je okruženo čvrstim perikardijalnim omotačem. Može biti prolazna […]