Upoznajte naš stručni tim
prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je završila specijalizaciju interne medicine i subspecijalizaciju iz kardiologije. Dodatno je završila poslijediplomske specijalističke studije iz Kliničke farmakologije i toksikologije te Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pohodila je više poslijediplomskih i edukativnih tečajeva iz djelokruga kardiologije, interne medicine i farmakologije. Bila je suradnica u Povjerenstvu za lijekove Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova iz područja kardiologije te kliničke mikrobiologije. Sudjelovala je u Europskim projektima, u više kliničkih i znanstvenih istraživanja te je aktivna sudionica međunarodnih kongresa, znanstvenih i stručnih skupova.
Sudjeluje u radu brojnih stručnih društava čija je dugogodišnja članica: Zboru liječnika Republike Hrvatske, Hrvatskom kardiološkom društvu te Europskom kardiološkom društvu (ESC), kao i u radu više udruga, radnih skupina i vijeća pri ESC-u.
Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteprestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]
Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]
Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]
Genetske bolesti aorte – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]
Genetske bolesti aorte – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNajčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]
Srce i proces starenja – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]
Srce i proces starenja – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]
Spavanje i kardiovaskularno zdravlje
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]
Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŽivot suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]