Rođen je Splitu 1983. godine, gdje je završio osnovnu i srednju Zdravstvenu školu, smjer fizioterapeutski tehničar. Medicinski fakultet je završio 2007. godine u Zagrebu, a 2015. godine je u istom gradu specijalizirao fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
Rehabilitacijska medicina mu je još od srednje škole bila područje interesa, a kako je u tom području stekao i svoje prvo iskustvo, izbor navedene specijalizacije bio je prirodan. Trenutno završava doktorski studij pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja rehabilitacije traumatskih ozljeda kralježnične moždine.
Od 2015. godine radi u području neurološke i ortopedske rehabilitacije, odnosno s pacijentima koji su imali ozljedu mozga, kralježnične moždine ili multitraumu. Od 2018. godine ima zvanje primarijusa. Kao vanjski suradnik radi i na rehabilitaciji bolesnika s kroničnom boli, kao i na programu Vlade Kraljevine Norveške o zdravlju na radnom mjestu.
Posljednjih 10 godina djeluje kao stručni suradnik za Belupo na portalu Zdravo budi.
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prilikom liječenja je stav kako je uloga liječnika savjetodavna, a pacijent je aktivan član u liječenju, koji bi trebao preuzeti odgovornost za svoju situaciju. To je dijametralno suprotan pristup u odnosu na akutnu nocioceptivnu bol…
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Važno je ozbiljno liječiti sve simptome. Analgetike treba koristiti u punoj dozi tijekom cijelog perioda trajanja bola, a ne samo prema potrebi. Period liječenja je kratak, tako da se mogu koristiti „jaki“ lijekovi protiv boli te eventualno i lijekovi za spavanje ukoliko su potrebni.
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dijagnoza sindroma prenaprezanja sustava za kretanje postavlja se prvenstveno na temelju pažljivog kliničkog pregleda koji započinje detaljnim uzimanjem anamnestičkih podataka, a nastavlja se ispitivanjem opsega pokreta te izvođenjem specifičnih testova za određeni bolni sindrom na koji se tijekom pregleda posumnja.
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ukoliko je bolesnik na terapiji varfarinom, treba izbjegavati namirnice koje sadrže vitamin K, budući da je vitamin K faktor zgrušavanja krvi. Kod antifosfolipidnog sindroma treba „smanjiti“ zgrušavanje krvi i mogućnost nastanka tromba, zato je važno paziti na unos vitamina K hranom.