Tranzitorna globalna amnezija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Predstavlja iznenadnu, privremenu epizodu gubitka pamćenja koja spontano prolazi nakon nekoliko sati. Nije ozbiljno stanja  ali simptomi mogu biti zastrašujući. Najčešće pogađa osobe srednje ili starije životne dobi. Tijekom epizode prolazne globalne amnezije prisjećanje na nedavne događaje nestaje i bolesnici se ne mogu  sjetiti gdje su i  kako su  tamo stigli.  Učestalo ponavljaju ista pitanja poput “Što ja radim ovdje?” ili “Kako smo dospjeli ovdje?” i  ne mogu se  sjetiti odgovora kojeg su upravo dobili. Glavni  simptom ovog stanja je  nemogućnost formiranja novih sjećanja i prisjećanja na nedavnu prošlost. Tijekom epizode tranzitorne globalne amnezije bolesnik  ne može formirati nova sjećanja (stanje koje se naziva anterogradna amnezija) i ima poteškoća s prisjećanjem nedavnih sjećanja (stanje koje se naziva retrogradna amnezija). Bolesnici  pamte tko su i mogu se sjetiti svojih prijatelja i članova obitelji. I dalje mogu obavljati složene dnevne zadatke, poput kuhanja ili vožnje. Jezične vještine i vještine društvene interakcije su očuvane.

Tegobe obično ne traju više od nekoliko sati a u rijetkim slučajevima  mogu trajati i  do 24 sata. Početak je iznenadan a osobe znaju tko su i prepoznaju poznate ljude.  Epizode prolazne globalne amnezije uvijek se postupno poboljšavaju tijekom nekoliko sati. Tijekom oporavka osoba  se polako počinje prisjećati događaja i okolnosti.

Koji su simptomi tranzitorne globalne amnezije

Glavni simptom je  iznenadna nemogućnost formiranja novih sjećanja. Ponekad se bolesnici  ne mogu sjetiti sjećanja iz bliže i dalje  prošlosti. Bolesnici n mogu izgledati dezorijentirani i zbunjeni. Oni znaju tko su i poznaju svoje prijatelje i članove obitelji, ali ne znaju gdje su niti kako su tamo došli. Učestalo postavljaju i pitanja o vremenu ili datumu.

Ostali simptomi koji se mogu pojaviti uključuju:

-Glavobolju

-Vrtoglavicu

-Mučninu i povraćanje

-Tjeskobu

-Zbunjenost

-Trnci u stopalima, nogama, rukama ili rukama

Često je izražena anksioznost tijekom napadaja i sljedećih sati. U većini slučajeva,  epizoda traju od 1 do 10 sati (6 sati je prosjek). U rijetkim slučajevima simptomi mogu potrajati i do 24 sata.

Problemi s pamćenjem koji se razvijaju postupno ili traju dulje od jednog dana nisu dio tranzitorne globalne amnezije  i vjerojatno su povezani s drugim uzrocima.

Uzroci

Točak uzrok tranzitorne  globalne amnezije nije poznat, ali simptomi upućuju na disfunkciju u medijalnom temporalnom režnju, području mozga koje sadrži hipokampus i ključno je za formiranje novih sjećanja. Neke studije su pokazale oštećenja u ovom području u tranzitornoj globalnoj amneziji.

Na temelju toga su nastale teorije koje uključuju prolaznu promjenu protoka krvi u tim regijama ili možda migrenozni fenomen koji uključuje spore promjene električne aktivnosti. Moguće je da je sindrom posljedica više od jednog uzroka. Neke studije sugeriraju da su migrene povezane s tranzitornom globalnom amnezijom.  Iako je najpoznatija po tome što uzrokuje glavobolje, fenomen migrene zapravo može uzrokovati širok raspon prolaznih neuroloških deficita zbog sporog vala električne aktivnosti u mozgu. Migrene mogu uzrokovati MR promjene koje se mogu vidjeti u slučajevima tranzitorne globalne amnezije, a vremenski tijek napada migrene i tranzitorne globalne amenezije je sličan. Migrene, međutim, pogađaju ljude mnogih dobnih skupina, osobito mlađe, dok tranzitorna globalna amnezija utječe na ljude srednje i starije dobi.

Postoje određeni trigeri koji mogu isprovocirati razvoj tranzitorne globalne amnezije; poput tjelesne aktivnosti, medicinskih zahvata, akutnog emocionalnog stresa.

Koji su čimbenici  rizika?

-Dob. Ljudi u dobi od 50 i više godina imaju veći rizik od tranzitorne globalne amnezije nego mlađi ljudi.

-Povijest migrene. U osoba koje pate od migrene, rizik od tranzitorne globalne amnezije znatno je veći u usporedbi s ostalom populacijom.

Kako se postavlja dijagnoza tranzitorne globalne amnezije

Dijagnoza se temelji se na isključivanju drugih ozbiljnijih stanja poput  moždanog udara, epileptičkog napada ili ozljede glave.  Za isključivanje istih potrebno je učiniti  neurološki pregled, laboratorijske nalaze krvi te učiniti neke dijagnostičke pretrage poput MR snimki mozga i elektroencefalogram (EEG).  EEG bilježi električnu aktivnost mozga putem elektroda te se prvenstveno radi kako bi se isključili epileptički napadaji.

Liječenje

Sama epizoda tranzitorne globalne amnezije  ne zahtijeva liječenje, jer će epizoda obično proći unutar 24 sata. Međutim, nije neuobičajeno hospitalizirati osobu sa simptomima tranzitorne globalne amnezije, kako bi se osiguralo da ozbiljniji problem ne uzrokuje simptome. Od ozbiljnih stanja u prvom slučaju dolaze u obzir epileptički napadi i tranzitorne ishemičke atake. Slične smetnje mogu se javiti i pri uzimanju određenih lijekova, posebice barbiturata.

Tranzitorna globalna amnezija nije čimbenik rizika za moždani udar ili epilepsiju. Moguće je imati drugu epizodu prolazne globalne amnezije, ali iznimno je rijetko imati više od dvije. Ovo stanje  ne smije se miješati s demencijom jer su tijekom svake epizode tranzitorne globalne amnezije bolesnici svjesni svog identiteta i zadržavaju istu razinu svijesti za obavljanje složenih rutinskih zadataka.

U većini slučajeva, osobe pogođene tranzitornom globalnom amnezijom potpuno se oporave. Kada epizoda završi, mogu stvoriti nova sjećanja, ali se neće sjećati što se dogodilo tijekom epizode tranzitorne globalne amnezije. Sva druga nedavna sjećanja uglavnom se vraćaju unutar 24 sata. U rijetkim slučajevima (manje od 10%), tranzitorna globalna amnezija se može ponoviti. Podatak o migreni može povećati vjerojatnost da će osoba imati još jednu epizodu tranzitorne globalne amnezije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija

Mogu li osjetljivost uha, vrtoglavica pri pokretu glave i lupkanje u uhu biti povezani s Meniereovim sindromom?

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati dugotrajne jednostrane glavobolje s poremećajem vida i mučninom uz uredne nalaze pretraga?

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]