Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja.

Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara živčani sustav kao odgovor na vanjske podražaje. Ti se električni odgovori bilježe pomoću elektroda postavljenih na vlasište. Vrste evociranih potencijala su:

– Vidni evocirani potencijali (VEP)

– Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

– Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

– Motorički evocirani potencijali (MEP)

– Kognitivni evocirani potencijali

Svaka vrsta evociranih potencijala cilja na određeni senzorni put i osmišljena je za procjenu integriteta i funkcionalnosti tog puta. VEP procjenjuju vidne putove, SEP procjenjuju osjetne (somatosenzorne) putove, BAEP ispituju slušne putove, a MEP se fokusira na motoričke putove.

Vidni evocirani potencijali (VEP)

VEP se koriste za procjenu vidnih putova, od mrežnice do centra za vid u mozgu. Tijekom VEP testa pacijentu se prezentiraju vidni podražaji kao što su izmjenični uzorci šahovnice ili bljeskovi svjetla, a električni odgovor se bilježi iz centar mozga zaduženih za vid. VEP su posebno korisni u dijagnosticiranju i praćenju stanja kao što su optički neuritis, multipla skleroza i drugi poremećaji vidnog puta.

U bolesnika s multiplom sklerozom VEP-ovi mogu detektirati demijelinizaciju duž vidnih živaca, čak i bez kliničkih simptoma. Odgođeno vrijeme odgovora u VEP-ovima ukazuje na usporenu brzinu provođenja, što je karakteristično za demijelinizaciju.

Somatosenzorni evocirani potencijali (SEP)

SEP se koriste za procjenu integriteta osjetnih (somatosenzornih) putova, od perifernih živaca do mozga. Tijekom SEP testa, električni podražaji se primjenjuju na periferne živce, kao što su medijanus ili tibijalni živac, a rezultirajuća električna aktivnost se bilježi na različitim točkama duž putanje.

SEP se obično koristi za procjenu funkcije leđne moždine u slučajevima sumnje na ozljede leđne moždine, multiple skleroze ili neuropatije. Također su vrijedni u intraoperativnom praćenju kako bi se spriječilo oštećenje leđne moždine tijekom kirurških zahvata.

Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP)

BAEP-ovi procjenjuju slušne putove od uha do moždanog debla. Tijekom BAEP testa, slušni podražaji, obično klikovi ili tonovi, prezentiraju se pacijentu kroz slušalice, a rezultirajući električni odgovori bilježe se s vlasišta.

BAEP se prvenstveno koriste za dijagnosticiranje poremećaja slušnog puta, uključujući akustične neurinome, lezije moždanog debla i smetnje sluha. Također su vrijedni u procjeni sluha u novorođenčadi i pacijenata koji ne reagiraju ili ne mogu komunicirati.

Motorički evocirani potencijali (MEP)

Procjenjuje integritet motoričkih puteva, od mozga (motoričkog korteksa)do mišića. Tijekom MEP testa, magnetska ili električna stimulacija primjenjuje se na motorni korteks, a rezultirajući električni odgovor se bilježi iz određenih mišića.

MEP se obično koriste u dijagnostici poremećaja motoričkih puteva kao što su multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza (ALS) i druge bolesti motoričkih neurona. Također se koriste u intraoperativnom praćenju za procjenu funkcionalnog integriteta motoričkih putova tijekom operacija koje uključuju mozak ili leđnu moždinu.

Principi i tehnike ispitivanja evociranog potencijala

Osnovno načelo evociranih potencijala je stimulirati određeni živčani put ( senzorni ili motorički put) i zabilježiti rezultirajući električni odgovor.

Klinička primjena evociranih potencijala

Evocirani potencijali imaju ključnu ulogu u dijagnostici i praćenju različitih neuroloških poremećaja.

  1. Multipla skleroza: Evocirani potencijali se obično koriste za otkrivanje subkliničkih lezija u bolesnika s multiplom sklerozom. VEP, SEP i MEP mogu otkriti abnormalnosti u različitim putovima zahvaćenima bolešću.
  2. Ozljede leđne moždine: SEP i MEP su vrijedni u procjeni opsega i mjesta ozljeda leđne moždine, kao i praćenju oporavka ili pogoršanja tijekom vremena.
  3. Lezije moždanog debla: BAEP su korisni u identificiranju lezija koje zahvaćaju moždano deblo, kao što su tumori, vaskularne malformacije i drugi.
  4. Procjena sluha: BAEP se rutinski koriste za procjenu funkcije sluha u novorođenčadi, dojenčadi i osoba sa sumnjom na gubitak sluha.

Prednosti i ograničenja evociranih potencijala

Evocirani potencijali nude nekoliko prednosti u kliničkoj praksi. Oni su neinvazivni, relativno brzi za izvođenje i omogućuju objektivna mjerenja funkcije živčanog sustava. Osim toga, EP mogu otkriti abnormalnosti u specifičnim putovima koji možda nisu vidljivi kliničkim pregledom ili slikovnim studijama.

Međutim, evocirani potencijali također imaju ograničenja. Oni možda neće pružiti preciznu lokalizaciju lezija, a na rezultate mogu utjecati čimbenici kao što su suradnja s pacijentom, tehnički problemi i koegzistirajuća medicinska stanja. U nekim slučajevima, evocirane potencijale će možda trebati kombinirati s drugim dijagnostičkim testovima, kao što su MR ili elektrofiziološke studije, kako bi se dobila sveobuhvatna procjena.

Nedavni napredak u tehnologiji doveo je do razvoja sofisticiranijih tehnika evociranih potencijala. Ove su inovacije poboljšale osjetljivost i točnost testiranja evociranih potencijala, omogućujući bolju dijagnozu i praćenje neuroloških poremećaja.

Buduća istraživanja usmjerena su na usavršavanje tehnika evociranih potencijala, istraživanje njihovog potencijala u novim kliničkim primjenama i njihovu integraciju s drugim modalitetima neuroimaginga. Osim toga, postoji stalni interes za razvoj automatiziranih i prijenosnih sustava evociranih potencijala za korištenje u krevetu i na daljinu.

Evocirani potencijali vrijedan su dijagnostički alat za procjenu integriteta živčanih puteva (osjetnih i motoričkih putova) u živčanom sustavu. Pružajući objektivna i neinvazivna mjerenja, evocirani potencijali igraju ključnu ulogu u dijagnozi i praćenju širokog spektra neuroloških poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]