Krpelji se najčešće pojavljuju u proljeće i rano ljeto. Ima ih u šumama, uz polja, živice i vrtove, okućnice, ali i u urbanim sredinama.
Krpelji su u prirodi veoma rašireni te ih ima i u našim ravničarskim i brdskim šumama, uz polja, živice i vrtove, okućnice te tako i u urbanim sredinama. Javljaju se u većem broju u proljeće i rano ljeto svake godine, a nakon blagih i toplih zima kakva je ovogodišnja zima upravo bila. Svojim ubodom krpelji mogu na ljude prenijeti neke zaraze. Na sreću, nisu svi krpelji zaraženi mikroorganizmima koji su štetni za ljude, nego samo njihov vrlo malen dio, a takodjer nisu ni na svim područjima.
Krpelji nisu samo napast zbog uboda i posljedičnog svrbeža, oni mogu na ljude prenijeti dvije bolesti: virusni krpeljni meningoencefalitis (KME) i infekciju uzrokovanu bakterijom Lyme–borrelioza (ili kronični migrirajući eritem). Raširenost virusa uzročnika krpeljnog meningoencefalitisa u Hrvatskoj dobro je poznata na temelju viroloških istraživanja i dugogodišnjeg praćenja podataka. Tako se za zagrebačko područje zna da sve do podnožja Medvednice iako krpelja ima, opasnosti od KME nema. Medvednica predstavlja zonu u kojoj postoji KME, no razmjerno niskog intenziteta pa je rizik zaraze vrlo malen (samo nekoliko oboljelih na godinu). Prema raspoloživim podacima, o raširenosti Lyme-borelioze zna se manje, no njezina je rasprostranjenost šira nego za KME (veća je i vjerojatnost nastanka bolesti nakon uboda), a mogućnost zaraze postoji i na Medvednici i u gradu. Radi se o razmjerno maloj vjerojatnosti sa stotinjak oboljelih Zagrepčana na godinu.
Važno je znati da se krpelji u doba svoje intenzivne aktivnosti (proljeće,rano ljeto ) smještaju na grmove i nisko raslinje do visine od jednog metra i tu se prihvate na neko toplokrvno biće (životinja, čovjek) i pronađu povoljno mjesto na tijelu gdje oštrim rilcem ubodu kožu i sišu krv. Krpelji se najlakše prihvate ako se ljudi kreću uz nisko grmlje ili šikaru , a pogoduje i odjeća od materijala s dlačicama(vuna, flanel). Svaki krpelj nije prijenosnik KME, ali ne postoji način da odmah znamo je li krpelj inficiran. U prvoj fazi oboljenja od KME dominiraju opći simptomi (povećana temperatura, slabost, povraćanje…), dok u drugoj prevladavaju znaci zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava (slabost mišića, zakočenost vrata, vrtoglavica…). Borelioza Lyme najčešće počinje kožnim crvenilom na mjestu uboda (crvenilo se širi u koncentričnim krugovima, a u sredini se pojavljuje bljedilo) do mjesec dana nakon uboda, liječi se u početnoj fazi uspješno antibioticima bez potrebe primitka u bolnicu.
Zaštita od krpelja
U vrijeme glavne sezone krpelja (proljeće, ljeto) misliti o mogućnosti susreta s krpeljem, izbjegavati provlačenje kroz gustiš, nositi odjeću od glatkih materijala i dijelove odjeće ne odlagati na grmlje. Sredstva za odbijanje komaraca (repelenti) djelomično odbijaju i krpelje pa se nanesu na kožu (zapešća, gležnjevi, vrat) ili prskanjem odjeće ako su u obliku spreja. Nakon povratka kući detaljno se pregledati (pogotovo djecu) i ako se krpelj nađe odmah ga ukloniti.
Na taj način je otklonjen najveći dio rizika koji nastaju ubodom. Krpelj se skida uz pomoć pincete (dezinficirane) potezanjem u raznim smjerovima što bliže glavi. Od skidanja krpelja ne treba odustati , svakako otkinuti barem tijelo (zadak) jer zaostalo rilce u koži više ne može utjecati na nastanak zaraze. Kasnije u miru uklanjamo rilce sami ili kod liječnika. U posljednje vrijeme se smatra da je najbolje na krpelja ništa ne stavljati (ulje,lak za kosu itd.).
Svi oni koji često borave u šumama (planinari, ljubitelji prirode, škole u prirodi) uz navedene mjere opreza najbolju zaštitu dobivaju cijepljenjem protiv KME. Cjepivo se daje u tri doze, s tim da su prve dvije u razmaku od mjesec dana, a treća doza se daje nakon 9 do 12 mjeseci nakon druge. Radi postizanja dovoljne zaštite , cijepljenje je najbolje započeti u zimskim mjesecima. Za Boreliozu-Lyme ne postoji cjepivo, ali se u ovoj prvoj fazi bolesti popraćenoj kožnim crvenilom moraju primjeniti antibiotici, nakon čega slijedi potpuno ozdravljenje. Potrebno je spomenuti i piroplazmozu koju uzrokuje krpelj, a to je ozbiljna bolest pasa, čestih pratioca čovjeka tijekom boravka u prirodi. Dakle, prilikom dolaska iz prirode, potrebno je pregledati i svoje ljubimce, zbog njih samih, ali i zbog mogućnosti unosa krpelja u životni prostor čovjeka.
23.12.2015
