Vrijeme čitanja članka: 6 minute

Hunjavica, kašljanje, kihanje, grlobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, te povišena temperatura simptomi su prehlade i uobičajeni simptomi s kojima se svatko od nas bori barem jedanput godišnje, osobito u hladnim zimskim mjesecima.

Hunjavica, kašljanje, kihanje, grlobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, te povišena temperatura simptomi su prehlade i uobičajeni  simptomi s kojima se svatko od nas bori barem jedanput godišnje, osobito u  hladnim zimskim mjesecima. S dolaskom hladnoće smanjuje se prirodna otpornost organizma čime postajemo podložniji upalama i infekcijama, osobito dišnog i mokraćnog sustava. Duži boravak u zatvorenim prostorijama sa suhim, toplim zrakom i okupljanje većeg broja ljudi na javnim mjestima pridonosi širenju virusa gripe i prehlade i veću učestalost ovih bolesti u hladnim mjesecima.

 „Viroze“- najčešće bolesti suvremenog čovjeka

 Akutne infekcije dišnog sustava ujedno su i najčešće bolesti suvremenog čovjeka. Dišni sustav ljudskog organizma je najotvoreniji organski sustav uopće i u stalnoj komunikaciji s vanjskom sredinom. Stoga ne čudi podatak da odrastao čovjek u prosjeku godišnje oboli 3-5 puta od akutnih infekcija dišnog sustava, školska djeca obolijevaju u prosjeku 4-7 puta,a djeca koja pohađaju dječji vrtić  mogu oboljeti i do 10 puta godišnje. Razlog veće učestalosti prehlade kod djece su nedovoljna razvijenost imunološkog sustava i izloženost različitim mikroorganizmima u kontaktu s drugom djecom u vrtiću i školi. Dodatni razlog velike učestalosti akutnih infekcija dišnog sustava je i veliki broj uzročnika. Postoji više od 500 različitih tipova i pod tipova mikroorganizama koji mogu uzrokovati spomenute bolesti.

 Uloga vitamina D

 Novija znanstvena istraživanja pokazuju povezanost između razine vitamina D u krvi i povećane učestalosti prehlade i gripe u zimskim mjesecima. Vitamin D ima važnu ulogu u imunološkom sustavu, a zbog nedostatka sunčeve svjetlosti tijekom zime njegova je razina u organizmu snižena. Ovo činjenicu potvrdila su dva neovisna istraživanja provedena u Švedskoj i Mongoliji među odraslima i školskom djecom tijekom zimskih mjeseci. Uzimanje  4000 IJ vitamina D na dan  kao dodatak prehrani prevenira infekcije dišnih putova kod odraslih. Istraživanje u Mongoliji među školskom  djecom pokazalo je da djeca s manjkom  D dva puta češće obolijevaju od infekcija dišnih putova od djece koja nemaju manjak vitamina D. 

 
Što uzrokuje akutne  infekcije dišnih putova?

 Uzročnici akutnih infekcija dišnog sustava u 85 % slučajeva su virusi i to tzv. respiratorni virusi, te virusi gripe A, B i C, a rjeđe bakterije. Dok virusi izazivaju običnu prehladu, febrilni respiratorni katar (koje možemo staviti pod zajednički nazivnik „viroze“) i gripu, bakterije češće uzrokuju upale uha, sinusa i grla  primarno ili kao sekundarnu bakterijsku  infekciju prethodne „viroze“ ili gripe.  Poznato je više od 200 vrsta virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešće su to rinovirusi (grč. rhinos-nos), reovirusi, koronavirusi, virusi parainflunce i drugi koji izazivaju običnu prehladu. Ostali virulentniji respiratorni virusi izazivaju febrilni respiratorni katar, dok virusi influence tip A i B izazivaju gripu.

 
Što je prehlada?

 Najčešća od svih infekcija gornjeg dišnog sustava je obična prehlada. Bolest je blagog tijeka u trajanju od tjedan dana ili manje. Svima su dobro znani simptomi prehlade, koji se razvijaju 1-2 dana nakon izlaganja virusu prehlade u vidu vodenog iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa i otežanog disanja kroz nos, glavobolje, grlobolje, kašljanja, kihanja i šmrcanja. Obična prehlada najčešće nije praćena povišenom temperaturom ili je temperatura  lagano povišena do 38°C.

Prehlada koja je praćena povišenom temperaturom i drugim općim simptomima infekcije (bolovima u mišićima i nogama, drhtavicom, znojenjem, umorom i općom slabošću) naziva se febrilni respiratorni katar. Naziv bolesti potječe iz samih simptoma, bolesnik je febrilan (ima povišenu temperaturu),  ima respiratorne simptome (kašalj, curenje nosa, grlobolja), te virusnu kataralnu upalu sluznice dišnih putova koja se razlikuje od bakterijske upale na temelju kliničkog pregleda.  

 Što je gripa?

 Za razliku od prehlade koja je najblaža virusna infekcija dišnog sustava, gripa je najteža virusna infekcija dišnog sustava. Sam naziv influenca potječe iz prve polovice 19.stoljeća „influenca di fredo“ (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi „la grippe“ (gripper=ščepati) dovoljno nam govori o kakvoj se bolesti radi.

Uzročnik gripe je virus gripe. Postoje tri tipa virusa (tip A, B i C) koji na svojoj površini imaju dvije vrste izdanaka koji su skloni mutacijama i čestim promjenama antigena. To je razlog da svakih par godina svijetom kruži drugi tip virusa. Stoga se epidemije gripe tipa A u većim ili manjim epidemijama pojavljuju gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine. Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a ne rijetko se javljaju i „miješane“ epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B). Velike antigene promjene (10-40 godina) dovode do pandemijske pojave gripe.

Gripa nastupa naglo, a praćena je povišenom tjelesnom  temperaturom (između 38-40°C, osobito prva tri dana bolesti), klonulošću, glavoboljom i bolovima u cijelom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu). Uz opće znakove bolesti nakon nekoliko dana javljaju se i osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoće i boli u grlu i duž prsnog koša, suhi i podražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv. vlažni kašalj).

 Komplikacije gripe i prehlade

 Sve virusne infekcije dišnog sustava ako ne nastupe komplikacije prolaze nakon nekoliko dana i bolesnik se potpuno oporavlja. Česte su bakterijske  infekcije srednjeg uha, dušnika i bronha ili sinusa. Najvažnija komplikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškog tijeka i sa čestim smrtnim ishodom. Dok od upale pluća pretežno obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10-30 % mladih zdravih ljudi. Pojava upale srednjeg uha i sinusa najčešća je komplikacija gripe i prehlade kod male djece.

 Kako liječiti gripu i prehladu?

 Kako su antibiotici nedjelotvorni na virusne infekcije liječenje ne kompliciranih slučajeva gripe i prehlade je simptomatsko. Većina virusnih infekcija prolazi nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima nije korisno. Antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije i na preporuku liječnika. Nikada ne koristite antibiotike bez preporuke liječnika,nikada ne koristite stare antibiotike niti razmjenjujte antibiotike sa susjedima, prijateljima i rodbinom.

Prirodni lijekovi

 Najvažnija terapija je odmaranje u krevetu, uzimanje mnogo tekućine, najbolje u obliku toplih napitaka- čaja.  Kod grlobolje i kašlja odlično djeluje čaj od timijana i kadulje uz dodatak meda i limuna. Kod povišene temperature odlično djeluje čaj od bazge ili lipe uz dodatak meda i limuna i/ili vitamina C. Med, limunada, čajevi, pileća juhica, inhalacije, vlaženje i provjetravanje sobe u kojoj se boravi stari su prokušani lijekovi iz narodne medicine koji olakšavaju simptome bolesti, sprječavaju dehidraciju, vlaže sluznicu nosa i grla i olakšavaju oslobađanje sluzi iz dišnih putova. Temperaturu je potrebno smanjivati tuširanjem, oblozima i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu)  i acetilsalicilne kiseline. Kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje.

Inhaliranje,tople kupelji i vlaženje prostora u kojem se boravi ublažava kašalj uz pomoć lijekova za kašalj (antitusika za suhi, a mukolitika za produktivni kašalj).Inhaliranje je osobito korisno kod hunjavice. Inhalacije   čajem od kamilice ili fiziološkom (slanom) otopinom u trajanju od 5-10 minuta smiruju kašalj i hunjavicu.

 Vitamin C za prevenciju i liječenje prehlade

 Od kako je 1970. godine Nobelovac Linus Pauling zaključio da vitamin C može spriječiti ili ublažiti simptome gripe i prehlade ovaj je vitamin postao najpopularniji i najprodavaniji vitamin u svijetu. No posljednjih godina provedeno je desetak istraživanja na temelju kojih se zaključilo da vitamin C nema učinka na učestalost prehlade u običnoj populaciji. Redovita konzumacija vitamina C imala je učinak na smanjenje trajanja simptoma prehlade. No, redovita konzumacija vitamina C kod mladih zdravih osoba izloženih ekstremnim tjelesnim naporima (npr. maratonci, skijaši)  dvostruko smanjuje rizik od prehlade.

Kako nema izvještaja o štetnim nuspojava vitamina C povremeno uzimanje vitamina C u zimskim mjesecima i kod prehlade i gripe zasigurno može više koristiti nego šteti.  

 
Mogu li se spriječiti?

 Za sprječavanje širenja gripe i prehlade, osim što za vrijeme bolesti treba ostati doma potrebno se pridržavati i nekih općih higijenskih mjera. Na prvom mjestu važno je često prati ruke sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja. Osim zrakom, virusne infekcije dišnog sustava prenose se i preko zagađenih površina, stoga izbjegavajte dodirivanje usta,očiju i nosa neopranim rukama. Oboljela osoba pri kašljanju i kihanju usta i nos treba prekriti papirnatom maramicom, a ruke oprati tekućom vodom i sapunom. Ne preporuča se višekratno korištenje papirnatih maramica.  Zdrave osobe trebaju se držati udaljenosti od najmanje jednog metra od osobe koja ima simptome gripe ili prehlade. Bolesne odrasle osobe zarazne su za svoju okolinu 5 dana od početka simptoma, dok su djeca zarazna 7 dana od početka simptoma,odnosno cijelo vrijeme kod traju simptomi bolesti.

 Cijepljenje protiv gripe

 Cijepljenje protiv gripe preporuča  se osobama pod povećanim rizikom od komplikacija ili smrti uzrokovane gripom, a to su osobe starije životne dobi, odrasli i djeca s kroničnim srčanim, bubrežnim i plućnim oboljenjima, odrasli i djeca s kroničnim metaboličkim oboljenjima (npr. šećerna bolest), bolesnici nakon transplantacije i s oštećenjem imunološkog sustava, djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom i drugim teškim bolestima. 

Kada zatražiti liječničku pomoć?                                                               

 Liječničku pomoć potrebno je zatražiti kod:

• povišene temperature i zimice koja traje duže od tri dana,
• dugotrajnog kašlja koji traje duže od dva do tri tjedna,
• dugotrajno začepljenog nosa i glavobolja uz nosnu sekreciju,
• bolova u prsima, jake glavobolje, vrtoglavice i učestalog povraćanja,
• otežanog disanja,
• općeg lošeg stanja- klonulosti, malaksalosti ili pojačane razdražljivosti.