Laktobionska kiselina i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Laktobionska kiselina djeluje umirujuće, umanjuje vidljivost bora i finih linija te hidratizira i ima slično djelovanje kao AHA kiseline uz protuupalna svojstva.

Laktobionska kiselina je sve popularnija kiselina koja se primjenjuje u kozmetici kao aktivna tvar, ali i u kemijskim medicinskim pilinzima. Laktobionska kiselina je šećerna kiselina, disaharid nastao iz glukonske kiseline i galaktoze. Može nastati oksidacijom laktoze.Ubraja se u polihidroksikiseline -PHA (poly hydroxi acid) koje su slične AHA kiselinama ali su veće molekularne građe. Molekule od kojih su sačinjene PHA kiseline su veće, što znači da ne mogu penetrirati toliko duboko u kožu kao AHA i BHA kiseline, pa time ne uzrokuju iritaciju, crvenilo i vidljivo ljuskanje kože. Osim laktobionske kiseline u PHA kiseline ubraja se i glukonolakton koji se također primjenjuje u kozmetičkim proizvodima jer popravlja nejednačen pigment u koži, djeluje na veličinu pora i poveća vlažnost kože. Različite kiseline stoljećima su našle svoje mjesto u dermatologiji, pa je uobičaje na podjela na tri velike grupe kao što su AHA kiseline( glikolna,mliječna, octena, bademova, limunska), BHA kiselina ( salicilna) te posljednja skupina PHA kiseline (laktobionska i glukozaminoglukan). PHAkiseline nježno uklanjaju površinske stanice kože bez iritacije pa su ljekovite za kožu s rozaceom i atopijskim dermatitisom. Sprečavaju starenje kože koje nastaje uslijed djelovanja slobodnih radikala nastalih djelovanjem okoline i sunčevim zrakama pa se smatra da imaju i fotoprotekvino djelovanje.

Laktobionska kiselina djeluje umirujuće, umanjuje vidljivost bora i finih linija te hidratizira i ima slično djelovanje kao AHA kiseline uz protuupalna svojstva. Galaktoza je tip šećera koji pronalazimo u mliječnim proizvodima, šećernoj repi, sluzi i prirodnim gumama poput kaučuka. Manje je slatka od glukoze, a na kožu djeluje umirujuće i poboljšava zacjeljivanje rana. Laktobionska kiselina je snažan antioksidans s higroskopnim svojstvima koja snažno privlači i veže vodu, što rezultira izvrsnom hidratacijomkože. Polihidroksi kiseline , glukonolakton i laktobionska kiselina ugodne su za sve tipove kože pa i za one najosjetljivije a ljekovite su i za kronične kožne bolesti kao što su rozacea , atopijski d ermatitis,akne, i seboroični dermatitis. Laktobionska kiselina ima snažna regenerirajuća svojstva, ali je i nevjerojatno nježna kiselina koja umiruje iritaciju, crvenilo, upalu, a jača hidrolipidnu barijeru. Zbog svoje strukture je jak ovlaživač. Može vezati izadržavati ogromne količine vode, slično kao i hijaluronska kiselina.

 U odnosu prema tradiocionalnim kiselinama ne izaziva iritacije i crvenilo a zahvaljujući molekuli galaktoze ima umirujuća i protuupalna djelovanja. Preporučuje se nakon dermoestetskih tretmana (kemijski piling, laserskaterapija, mezoterapija iglom) jer ubrzava zacjeljivanje kože i smiruje sve upale.Uz to, podupire kožu tijekom i nakon tretmana retinoidima ili steroidima. Kao rezultat toga, nuspojave lijekova su smanjene. Dok ga upija, kožu ne iritiraju subjektivni osjećaji poput svrbeža ili crvenila.
Laktobionska kiselina regenerira kožu pa je izrazito ljekovita u prirpavcima za kožu sklonu upalnom odgovoru kao što je rozacea, seboroični dermatitis i akne.Piling kože s laktobionskom kiselinom može se raditi tijekom cijele godine kao i primjena kozmetičkih proizvoda koji su sadrže. Piling kože s laktobionskom kiselinom ne zahtijeva neutralizaciju i izrazito je podnošljiv za sve tipove kože. Može se raditi tijekom cijele godine , no bitno je tijekom dana koristiti kreme sa visokim zašitnim fktorom.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Dermatologija shutterstock_718245847

Alkohol i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlkohol može djelovati na kožu iznutra, putem konzumacije, ili izvana, kroz kozmetičke proizvode koji ga sadrže. Poznato je da alkohol negativno utječe na zdravlje jer uzrokuje ovisnost, oštećenja jetre te različite probleme s mentalnim zdravljem. Budući da je riječ o toksinu s vrlo malom hranjivom vrijednošću, alkohol može štetno djelovati na mnoge organe, mijenjati funkciju […]

Dermatologija

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Dermatologija shutterstock_2606608265

Iritacije kože uzrokovane hladnoćom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHladnije vrijeme i niže temperature mogu snažno utjecati na kožu i uzrokovati različite promjene. Koža je kod pojedinih osoba različito osjetljiva na hladnoću; burnije mogu reagirati djeca, ali i osobe starije životne dobi. Pojedine manifestacije javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, poput lica i ruku, no ponekad se promjene potaknute hladnoćom mogu pojaviti i na […]

Dermatologija Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Dermatologija Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Dermatologija

Što može biti dugotrajna kožna promjena koja svrbi i ne prolazi mjesecima?

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]