Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka ≥ 140 mmHg, dijastoličkog ≥ 90 mmHg ili obiju vrijednosti u mirovanju.
Važno je naglasiti da se krvni tlak mjeri u mirovanju, budući da vrijednosti krvnog tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, dobu dana, psihičkom stresu i drugom. Prema uzroku najčešće su primarne ili esencijalne hipertenzije nepoznatog uzroka (>90%), dok je hipertenzija poznata uzroka, tzv. sekundarna najčešće povezana s bubrežnim i endokrinološkim bolestima. Visoki tlak posljedica je i prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića, tjelesne neaktivnosti, prekomjernog unosa soli, prekomjerne tjelesne težine, pušenja, korištenja kontraceptivnih pilula i nekih drugih lijekova.
Visoki krvni tlak- tihi ubojica
Za povišeni krvni tlak često kažemo da je tihi ubojica iz razloga što često nisu prisutni nikakvi simptomi i vrlo često dovodi do niza komplikacija u vidu:
- koronarne bolesti srca-angina pektoris i infarkta miokarda,
- moždanog udara,
- popuštanja srca,
- oštećenja krvnih žila-ateroskleroze,
- oštećenja bubrega i mozga i
- gubitka vida.
Subjektivne smetnje većina bolesnika počinje osjećati tek s razvojem komplikacija zbog povišenog krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak je najčešća kronična nezarazna bolest od koje boluje svaka treća odrasla osoba diljem svijeta, glavni je čimbenik rizika od srčanožilnih bolesti (srčanog i moždanog udara) i najčešći uzrok smrti u svijetu pa i u Hrvatskoj. Visoka učestalost povišenog krvnog tlaka posljedica je starenja populacije, porasta broja debelih osoba i povećanog unosa soli. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanje od koronarne bolesti srca i 19 puta veći rizik od moždanog udara.
Gotovo 50 % svih uzroka smrti su srčano-žilne bolesti i s njima povezan povišeni krvni tlak, stoga su pravovremeno otkrivanje, redovita kontrola i dobra regulacija krvnog tlaka neki od najvažnijih čimbenika u prevenciji srčanog i moždanog udara i s njima povezane trajne invalidnosti i prerane smrtnosti.
Kako mjeriti krvni tlak?
Mjerenje krvnog tlaka kućnim mjeračima:
- Automatski tlakomjeri, osobito oni s manšetom na ručnom zglobu manje su precizni i u pravilu pokazuju više vrijednosti za 10-20 mmHg.
- Precizniji su automatski tlakomjeri s manšetom na nadlaktici. Važno je istaknuti da kod bolesnika s poremećajem srčanog ritma, poput fibrilacije pretkljetki kućni automatski mjerači tlaka nisu pouzdani.
Prije mjerenja tlaka potrebno je mirno sjediti pet minuta sa stopalima na tlu, ne pušiti niti piti kavu. Pravilno postaviti narukvicu tlakomjera odgovarajuće dimenzije, donji rub manšete mora biti 3 cm iznad lakatne jame, ruka mora biti u razini srca položena na tvrdu podlogu. Mjerenje obaviti u miru, bez žurbe, nakon 5 minuta mjerenje ponovite. Vrijednost krvnog tlaka je srednja vrijednost dvaju mjerenja. Krvni tlak potrebno je mjeriti dva puta na dan (ujutro i navečer), oba puta napraviti mjerenje s razmakom od 3-5 minuta,potrebno je zapisivati vrijednosti krvnog tlaka te ih pokazati svom liječniku.
Liječenje visokog krvnog tlaka
Osnovni cilj liječenja je sniženje povišenih vrijednosti krvnog tlaka, prevencija komplikacija, smanjenje ukupnog pobola, smanjenje invalidnosti i produljenje života.
Liječenje povišenog krvnog tlaka sastoji se u promjeni i održavanju zdravih životnih navika i u primjeni lijekova za snižavanje krvnog tlaka.
Promjene životnih navika sastoje se u:
- održavanju optimalne tjelesne težine (ITM manji od 25kg/m², opseg struka manji do 102 cm za muškarce, i 88 cm za žene) ,
- zdravoj i uravnoteženoj prehrani,
- prehrani prilagođenoj zdravstvenom stanju , npr. kod šećerne bolesti,
- smanjenju unosa soli (max.5-6 grama soli na dan),
- prehrani koje ne sadrži tzv. skrivenu sol poput suhomesnatih proizvoda, gotovih i polugotovih jelima,gotovih juha ( tzv. juha iz vrećice) i jela s dodatkom aditiva natrijev glutamat,
- smanjenju unosa masti,
- redovitoj tjelesnoj aktivnosti u skladu s zdravstvenim stanjem i dobi ( brzo hodanje,trčanje, planinarenje, plivanje, vožnja biciklom),
- ograničenju unosa alkohola,
- prestanku pušenja,
- povećanju unosa ribe, voće,povrća, maslinovog ulja i hrane s niskim udjelom zasićenih masti.
Liječenjem povišenog krvnog tlaka cilj je postići vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka manje od 140 mmHg, jedino se starijima od 80 godina dopuštaju vrijednosti do 150 mmHg. Ciljne vrijednosti donjeg ili dijastoličkog krvnog tlaka (laici ga zovu „srčani tlak“) su 90 mmHg, osim kod dijabetičara 85 mmHg. Vrsta lijeka s kojim se započinje liječenje ovisi o visini krvnog tlaka, dobi pacijenta, pridruženim komplikacijama i drugim zdravstvenim stanjima (npr. šećerna bolest,angina pektoris, nakon infarkta itd.). U pravilu se liječenje započinje jednim antihipertenzivnim lijekom , te sa nakon dva do četiri tjedna radi procjena uspješnosti terapije. Ako se ne postižu ciljne vrijednosti, potrebno je postepeno povisivati dozu lijeka do maksimalne dozvoljene dnevne doze (ovo osobito naglašavam jer većina naših pacijenta očekuje uspješnost terapije nakon popijenih nekoliko tableta)i/ ili dodati lijek iz neke druge skupine lijekova. Liječnik mora pratiti ustrajnost pacijenta, a pacijent mora biti ustrajan u terapiji i samokontroli povišenog krvnog tlaka.
Pogreške u liječenju povišenog tlaka
Pojedini pacijenti skloni su uzimanju terapije samo kad im krvni tlak „skoči“.Takav način liječenja nije preporučljiv, a kod nekih lijekova može biti i opasan. Promjenu terapije i dozu lijeka treba dogovarati sa svojim liječnikom. Ne prekidajte terapiju kada se postignu „normalne vrijednosti“ krvnog tlaka, pa upravo je i cilj terapije da su vrijednosti krvnog tlaka unutar preporučenih vrijednosti. Nagli skok tlaka nakon stresa ili uzbuđenja potrebno je prvo liječiti sredstvima za umiranjem, ako nakon jedan do dva sata ne dođe do pada krvnog tlaka potrebno je potražiti savjet liječnika.
Sindrom bijele kute
Pojedini pacijenti imaju povišeni krvni tlak samo u liječničkoj ordinaciji, no u kućnim uvjetima nemaju povišeni krvni tlak. Tako povećanje krvnog tlaka posljedica je stresa i tjeskobe zbog samog pregleda i straha pacijenta da sa njegovim zdravljem nešto neće biti uredu. Dijagnoza sindroma bijele kute potvrđuje se ponavljanim mjerenjima krvnog tlaka u ordinaciji i kod kuće, te kontinuiranim mjerenjem krvnog tlaka tijekom 24 sata.
23.2.2019
