Život s arahnoidnom cistom

shutterstock_2579142623
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Arahnoidna cista dobroćudna je (benigna) tvorba ispunjena bistrom tekućinom, koja se nalazi uz površinu mozga, između mozga i lubanje. One su česte, uglavnom prirođene, ne rastu u moždano tkivo i predstavljaju benigni nalaz. Mozak je obavijen trima tankim ovojnicama. Srednja od njih zove se arahnoidea jer je nježna i nalik paukovoj mreži. Ispod nje teče likvor, bistra tekućina koja okružuje mozak i štiti ga poput jastuka. Kod arahnoidne ciste dio arahnoideje razdvoji se u dva sloja, a između njih nakupi se likvor pa nastaje cista. Čine oko 1 % svih intrakranijskih novotvorevina, no zbog sve šire dostupnosti magnetske rezonance (MR) danas su jedan od najčešćih slučajnih nalaza neuroradiološke obrade. Većina ih ostaje asimptomatska i stabilna tijekom cijelog života te ne zahtijeva nikakvo liječenje osim pružanja jasnih informacija bolesniku. Manji dio, ovisno o lokalizaciji i dobi, uzrokuje neurološke ispade.

  • Primarne (kongenitalne) arahnoidne ciste podrazumijevaju intraarahnoidne nakupine tekućine koje nastaju bez upalne, traumatske ili neoplastične pozadine. Primarne (urođene) ciste vjerojatno nastaju zbog male razvojne nepravilnosti moždane ovojnice. Rijetko se javljaju u obiteljima i uz neke nasljedne sindrome.
  • Sekundarne (stečene) arahnoidne ciste nastaju nakon traume, krvarenja, infekcije (meningitisa), neurokirurških zahvata ili kao reakcija na tumor. Teže ih je razgraničiti od ožiljnih tvorbi.

U djece su arahnoidne ciste češće simptomatske i češće rastu, a mozak u razvoju osjetljiviji je na dugotrajnu kompresiju. Zato je prag za kirurško liječenje niži nego u odraslih.

U odrasloj dobi nove ciste gotovo se ne pojavljuju, a postojeće su najčešće slučajan nalaz obrade zbog glavobolje, vrtoglavice, moždanog udara ili kognitivnih smetnji. Populacijska studija iz Göteborga, međutim, nije našla povezanost arahnoidnih cista s demencijom, depresijom ni povećanom smrtnošću u osoba starijih od 70 godina.

Ciste se mogu nalaziti na različitim mjestima. Najčešće su u sljepoočnom dijelu lubanje (srednja lubanjska jama), gdje je smješteno otprilike pola do dvije trećine svih cista. Rjeđe se nalaze u stražnjem dijelu lubanje, uz mali mozak, iznad turskog sedla (područja u kojem se nalazi hipofiza) ili uz površinu samog mozga.

U ambulantama za kognitivnu neurologiju arahnoidna cista često je usputni nalaz u bolesnika s blagim kognitivnim poremećajem ili demencijom. Ključno je pitanje može li cista objasniti kognitivne simptome. U većini slučajeva cista je stabilna i dugotrajna, a kognitivno propadanje bolje se objašnjava neurodegenerativnom ili vaskularnom bolešću. Zato je potrebno provesti standardnu obradu, uključujući neuropsihološko testiranje, procjenu atrofije hipokampusa, vaskularnih promjena i, prema indikaciji, biomarkera Alzheimerove bolesti u likvoru, krvi ili na PET-u.

Zbog opisanih slučajeva krvarenja nakon sportskih ozljeda postavlja se pitanje smiju li se osobe s arahnoidnom cistom baviti kontaktnim sportovima. Dostupni podaci upućuju na nizak apsolutni rizik pa se ne preporučuje opća zabrana, već individualno savjetovanje, osobito za velike ciste. Bolesnici trebaju biti upoznati sa simptomima krvarenja (progresivna glavobolja, povraćanje, pospanost, žarišni ispadi) i potrebom za hitnim pregledom nakon traume glave.

Nalaz „ciste u mozgu“ kod mnogih bolesnika izaziva značajnu tjeskobu. Jasno objašnjenje benigne naravi tvorbe, njezine učestalosti u populaciji i činjenice da u pravilu ne zahtijeva liječenje sastavni je dio skrbi. Tako se smanjuje rizik da bolesnik nespecifične tegobe pripiše cisti i traži nepotrebne zahvate.

Liječenje

Ciste bez simptoma ne operiraju se, bez obzira na veličinu, jer veličina sama po sebi ne određuje potrebu za liječenjem. Obično je dovoljno pratiti stanje: kontrolni MR nakon određenog vremena i ponovni pregled ako se pojave nove tegobe.

Ciste koje uzrokuju simptome liječe se operacijom. Lijekovi ne mogu smanjiti cistu.

Asimptomatske arahnoidne ciste ne liječe se kirurški, bez obzira na veličinu. Taj stav temelji se na dobroj prognozi većine cista i na nezanemarivom riziku operativnih komplikacija. Konzervativni pristup podrazumijeva kontrolni MR, obično nakon 6–12 mjeseci, a potom rjeđe ili samo pri pojavi simptoma.

Kirurško liječenje općenito je prihvaćeno u sljedećim situacijama:

  1. Simptomi koji nastaju zbog ciste.
  2. Dokumentirani rast ciste, osobito u djece.
  3. Epilepsija rezistentna na lijekove.
  4. Ciste s poremećajem vida.
  5. Komplikacije: intracistično krvarenje, rupture.

Važno je opažanje da stupanj smanjenja ciste ne korelira uvijek dobro s kliničkim poboljšanjem. Potreba za reoperacijom kreće se između 10 % i 25 %, ovisno o lokalizaciji ciste. Smrtnost je vrlo niska. Dugoročna prognoza operiranih bolesnika vrlo je dobra.

Većina ljudi s arahnoidnom cistom živi potpuno normalnim životom, a mnogi za nju nikada ne saznaju. Kad se cista otkrije, potrebno je shvatiti da se radi o cisti koja najvećim dijelom postoji od rođenja i u pravilu se ne mijenja.

Za asimptomatsku cistu odrasle osobe obično je dovoljan jedan kontrolni MR nakon 6–12 mjeseci. Ako je cista stabilna, daljnje rutinske snimke često nisu potrebne, osim pri pojavi novih tegoba. Djeca, osobito mlađa od četiri godine, prate se češće. MR pregled nije štetan i može se ponavljati koliko je klinički potrebno.

MR mozga pouzdano razlikuje arahnoidnu cistu od drugih cističnih lezija. Na MR-u se cista vidi kao jasno ograničena tvorba ispunjena tekućinom istog izgleda kao likvor.

Velika većina arahnoidnih cista ne uzrokuje nikakve tegobe, ne mijenja se tijekom života i ne zahtijeva liječenje. Većina ljudi za svoju cistu sazna slučajno. Najveći klinički izazov jest razlučiti cistu koja je uzrok simptoma od ciste koja je samo usputni nalaz. To je osobito važno kod nespecifičnih tegoba i kognitivnih poremećaja, gdje stabilna cista rijetko objašnjava kliničku sliku, a pogrešno pripisivanje simptoma cisti može odgoditi dijagnozu stvarne bolesti. Riječ „cista“ kod mnogih izaziva strah. Bitno je naglasiti da je nalaz arahnoidalne ciste dobroćudan, da se uglavnom samo prati MR snimanjem i klinički te da se, kad je potrebno, uspješno liječi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.