Afazija

shutterstock_238670959
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Afazija je poremećaj govora uzrokovan oštećenjem mozga. Zbog ozljede ili bolesti koja utječe na mozak, osoba iznenada ima poteškoća s korištenjem ili razumijevanjem jezika. Afazija može svakodnevnu komunikaciju učiniti izazovnom i frustrirajućom, utječući na sposobnost komunikacije.

Afazija može poremetiti:
– govor
– razumijevanje
– čitanje
– pisanje

Nema svaka osoba s afazijom iste probleme. Neki ne mogu govoriti, dok drugi govore tečno, ali slabo razumiju govor. Neki mogu tečno govoriti, ali riječi nemaju smisla. Drugi govore vrlo sporo i s velikim naporom.

Afazija se obično javlja iznenada, najčešće nakon moždanog udara. Moždani udar nastaje kada je prekinuta opskrba krvlju dijela mozga. Moždanim stanicama potreban je kisik za preživljavanje, a kada ne primaju dovoljno kisika, mogu biti trajno oštećene. Ako se oštećenje dogodi u dijelovima mozga odgovornima za govor, može nastati afazija.

Moždani udar nije jedini uzrok. Afazija se može pojaviti i nakon:
– ozljede mozga (na primjer, nakon nesreće)
– tumora mozga
– infekcije
– određenih neuroloških bolesti koje postupno oštećuju moždane stanice (neurone)

Afazija utječe na komunikaciju, ali ne i na kognitivno funkcioniranje. Osobe pogođene afazijom jasno razmišljaju, ali ne mogu lako izraziti svoje misli. Ovo nerazumijevanje može stanje učiniti posebno teškim i frustrirajućim.

Kako nastaje afazija?
Govorom kod većine ljudi uglavnom upravlja lijeva strana mozga. Čak i mnogi ljevaci koriste lijevu stranu mozga za govor.

Za govor su zadužena dva važna područja mozga:
– centar za tečan govor
– centar koji omogućava razumijevanje govora

Ovi centri rade zajedno. Kada osoba želi nešto reći, mozak prvo stvara ideju. Zatim pronalazi prave riječi. Konačno, šalje signale ustima i jeziku kako bi se riječ mogla izgovoriti. Sve se to događa u djeliću sekunde.

Ako je jedno od ovih područja oštećeno, komunikacija postaje otežana. Osoba možda i dalje zna što želi reći, ali mozak ne šalje prave signale. To stanje se naziva afazija.

Koje su vrste afazije?
Afazija nije jedno stanje. Postoji nekoliko vrsta, ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko je oštećenje ozbiljno. Najčešće vrste su:

  1. Motorna afazija
    Osobe s motornom afazijom bolje razumiju jezik nego što mogu govoriti. Često točno znaju što žele reći, ali ne mogu pronaći prave riječi. Njihov govor može biti:
    – spor
    – oskudan
    – isprekidan

Iako je govor oskudan, osoba obično razumije što drugi govore. To može biti vrlo frustrirajuće jer je osoba pogođena ovom vrstom afazije svjesna svojih poteškoća.

  1. Senzorna afazija
    Osobe sa senzornom afazijom mogu govoriti, ali imaju problema s razumijevanjem jezika. Mogu govoriti dugim rečenicama koje zvuče tečno, ali nemaju smisla. Osoba možda ne shvaća da je rečenica netočna. Također može imati poteškoća s razumijevanjem onoga što drugi govore, posebno ako je govor brz ili složen.
  2. Globalna afazija
    Globalna afazija je najteži tip. Utječe i na govor i na razumijevanje. Osobe s ovim stanjem mogu izgovoriti samo nekoliko riječi ili zvukova. Također mogu imati poteškoća s razumijevanjem čak i jednostavnih rečenica.

To se obično događa kada je oštećen veliki dio jezičnog područja u mozgu. Međutim, poboljšanje je i dalje moguće uz terapiju i podršku.

Neke osobe imaju blagi stupanj afazije. Mogu govoriti i razumjeti većinu vremena, ali mogu:
– zaboravljati riječi
– imati problema s praćenjem dugih razgovora
– imati problema s čitanjem složenih tekstova
– imati poteškoća s pisanjem

Budući da su problemi manje vidljivi, blaga afazija se ponekad pogrešno shvati ili ignorira. Međutim, i dalje može utjecati na samopouzdanje i svakodnevni život.

Afazija je stanje koje utječe na sposobnost komunikacije, obično nakon oštećenja mozga poput moždanog udara. Može utjecati na govor, razumijevanje, čitanje i pisanje. Iako može biti frustrirajuća i emocionalno teška, afazija ne utječe na inteligenciju ili osobnost.

Uz logopedsku i jezičnu terapiju, obiteljsku podršku i strpljenje, mnogi ljudi se poboljšavaju i uče nove načine komunikacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Što može uzrokovati naglu pojavu halucinacija, dezorijentacije i agresivnog ponašanja kod starije osobe uz uredne neurološke nalaze?

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija

Jesu li arahnoidalne ciste i multicistična pinealna žlijezda na MR-u mozga razlog za zabrinutost kod čestih glavobolja?

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]