Mnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem.
Što je trzanje kapaka?
Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može kontrolirati ili zaustaviti po volji. Mogu se osjećati kao lagana vibracija, lagano povlačenje ili brzo treperenje. Većina trzaja traje samo nekoliko sekundi, iako neki povremeno traju minutama ili satima.
Očni kapak je složena struktura sastavljena od kože, mišića, žlijezda i vezivnog tkiva. Dva glavna mišića kontroliraju pokrete očnog kapka: orbicularis oculi, odgovoran za zatvaranje očnog kapka, i levator palpebrae superioris, odgovoran za podizanje gornjeg očnog kapka. Nevoljne kontrakcije obično nastaju u malim vlaknima tih mišića. Budući da ta vlakna brzo reagiraju na živčane signale, čak i blaga iritacija ili prekomjerna stimulacija mogu izazvati primjetne trzaje.
Očni kapci također igraju ključnu ulogu u zaštiti i podmazivanju oka. Svaki treptaj širi tanki sloj suza koji održava površinu oka glatkom i nahranjenom. Kada dođe do trzanja očnog kapka, obrasci treptanja mogu nakratko postati nepravilni, što može doprinijeti suhoći i povećanoj iritaciji. Kapci sadrže male mišiće koji pomažu u otvaranju i zatvaranju očiju. Kada se ti mišići sami kontrahiraju, javljaju se trzaji. U većini slučajeva trza se samo donji kapak, ali može biti zahvaćen i gornji kapak. Iako se osjećaj može činiti dramatičnim, pokret je često suptilan i možda neće biti vidljiv drugima.
Trzanje kapka može poprimiti nekoliko oblika, od bezopasnih do trajnijih stanja.
Miokimija kapka
Ovo je najčešći tip trzanja kapka. Uključuje lagane, kratke i povremene kontrakcije mišića. Ovi trzaji često dolaze i odlaze bez ikakvog predvidljivog obrasca. Obično se povlače unutar nekoliko minuta ili sati, ali ponekad se mogu ponavljati tijekom nekoliko dana. Miokimija kapka nije opasna. Ne utječe na vid, ne uzrokuje bol niti dovodi do dugoročnih problema. Većina slučajeva rezultat je privremene iritacije ili umora mišića kapka.
Blefarospazam
Blefarospazam je rjeđe stanje u kojem se oba kapka mogu početi nehotice zatvarati. Snažniji je i trajniji od blagog trzanja. Osobe s blefarospazmom mogu imati poteškoća s održavanjem očiju otvorenima tijekom epizode. Iako stanje nije opasno po život, može ometati svakodnevne aktivnosti.
Vjeruje se da blefarospazam uključuje abnormalne signale iz mozga u mišiće koji kontroliraju treptanje. Obično se pojavljuje kasnije u odrasloj dobi i može zahtijevati liječenje ako su simptomi neugodni. Žene su 2,3 puta sklonije obolijevanju od muškaraca. S vremenom se može pogoršati i potencijalno uzrokovati:
zamućen vid
povećanu osjetljivost na svjetlost
Hemifacijalni spazam
Hemifacijalni spazam je rijetko stanje u kojem se mišići na jednoj strani lica, uključujući i kapak, nehotice kontrahiraju. Obično počinje oko oka i može se proširiti na druge mišiće lica. Ovaj oblik trzanja obično je uzrokovan iritacijom facijalnog živca i može zahtijevati liječničku procjenu.
Ovo je neuromuskularni poremećaj koji je obično uzrokovan prekomjernim pritiskom krvne žile na jedan od facijalnih živaca. Obično počinje epizodnim trzanjem jednog kapka. Postupno, grčevi mogu dovesti do zatvaranja jednog oka i povlačenja usta na jednu stranu. Na kraju, hemifacijalni grčevi mogu zahvatiti sve mišiće na jednoj strani lica. Hemifacijalni grčevi češći su kod žena nego kod muškaraca.
Uobičajeni uzroci trzanja kapaka
Mnogi svakodnevni čimbenici mogu izazvati trzanje kapaka. Razumijevanje ovih okidača pomaže objasniti zašto je stanje toliko rašireno i obično bezopasno.
Umor i nedostatak sna
Nedovoljno sna jedan je od najčešćih uzroka blagog trzanja kapaka. Kada je tijelo umorno, mali mišići oko oka mogu postati reaktivniji, uzrokujući nevoljne pokrete.
Stres
Stres utječe na mnoge dijelove tijela, a mišići očnih kapaka nisu iznimka. Povećana razina stresa čini mišiće sklonijima malim grčevima.
Naprezanje očiju
Dugo vrijeme provedeno pred ekranom, dugo čitanje ili fokusiranje na fine detalje mogu naprezati očne mišiće. Digitalni uređaji posebno doprinose umoru očiju jer ljudi imaju tendenciju rjeđe treptati dok ih koriste.
Kofein i stimulansi
Visok unos kofeina iz kave, čaja, energetskih pića ili gaziranih napitaka može povećati aktivnost mišića. Neki ljudi osjetljiviji su na stimulanse i mogu osjetiti trzanje čak i nakon umjerene konzumacije.
Suhoća očiju
Suhoća oka nastaje kada oči ne proizvode dovoljno suza ili kada suze prebrzo isparavaju. To može iritirati površinu oka i dovesti do trzanja očnih kapaka. Dugotrajna upotreba ekrana, kontaktne leće i određeni lijekovi mogu doprinijeti suhoći očiju.
Alkohol i nikotin
Alkohol i nikotin mogu previše stimulirati ili iritirati živce i mišiće, što dovodi do trzanja očnih kapaka.
Nutritivni čimbenici
Iako rijetko, nedostaci određenih hranjivih tvari, poput magnezija, mogu igrati ulogu u izazivanju trzanja mišića. Međutim, to rijetko bude primarni uzrok trzanja kapaka.
Iako je većina trzanja kapaka benigna, postoje rjeđe situacije u kojima trzanje kapaka može signalizirati neku bolest. Neki lijekovi, posebno oni koji utječu na živčani sustav, mogu uzrokovati trzanje mišića kao nuspojavu.
U rijetkim slučajevima neurološki problemi mogu uključivati trzanje kapka. Ova stanja obično uzrokuju dodatne simptome osim jednostavnog pokreta kapka.
Trzanje kapaka često je, obično bezopasno iskustvo s kojim se većina ljudi susretne barem jednom u životu. Iako može biti iritantno, rijetko ukazuje na ozbiljan problem.
10.11.2025