Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Peronealni živac ključan je za motoričku funkciju potkoljenice i stopala te za osjet. Oštećenje ovog živca može rezultirati značajnim funkcionalnim poteškoćama, uključujući otežan hod i senzorne deficite.

Lezije peronealnog živca mogu biti uzrokovane raznim čimbenicima. Trauma, poput prijeloma potkoljenice, iščašenja koljena ili operacije koljena, među najčešćim je uzrocima. Oštećenje živca može nastati i zbog dugotrajnog pritiska na živac kod osoba koje su dugo nepokretne ili imobilizirane. Neki sistemski uzroci, poput dijabetesa melitusa, također mogu dovesti do lezije peronealnog živca.

Klinička slika
Značajan znak lezije peronealnog živca je pad stopala, odnosno nemogućnost dorzalne fleksije stopala. Pojavljuje se karakterističan poremećaj hoda poznat kao “pijetlov hod”. Zbog zahvaćenosti osjetnih grana, mogu se javiti trnci u stopalu i potkoljenici. Težina simptoma ovisi o opsegu i mjestu lezije. Potpuna lezija rezultira paralizom svih mišića koje inervira peronealni živac, dok djelomične lezije mogu uzrokovati selektivne deficite.

Dijagnoza
Detaljan neurološki pregled neophodan je za lokalizaciju mjesta oštećenja. Slabost stopala u kombinaciji s gubitkom osjeta u odgovarajućem području sugerira leziju peronealnog živca.

Elektrofiziološke studije
Studije provođenja živaca i elektromiografija (EMG) ključne su za potvrdu dijagnoze, procjenu težine oštećenja i razlikovanje od drugih uzroka, poput radikulopatije L5 ili bolesti motornog neurona. Radikulopatija L5 može oponašati peronealnu neuropatiju, ali joj nedostaje tipičan poremećaj osjeta. Bolest motornog neurona karakterizira atrofija mišića.

Liječenje
Strategija liječenja ovisi o temeljnom uzroku, težini i trajanju lezije. Provodi se intenzivna fizikalna terapija kako bi se spriječile kontrakture i ojačali mišići. Važno je izbjegavati aktivnosti poput dugotrajnog klečanja, kako bi se spriječilo dodatno oštećenje živca. Ortoze za gležanj i stopalo mogu pomoći u korekciji pada stopala i poboljšanju hoda. Bol se liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID-ima) ili neuropatskim analgeticima, poput gabapentina.

Kirurška intervencija indicirana je u slučajevima kada nema poboljšanja nakon 3 do 6 mjeseci konzervativnog liječenja. Manja oštećenja često se rješavaju konzervativno, dok teže ozljede mogu zahtijevati kirurški zahvat i dugotrajnu rehabilitaciju.

Čimbenici koji utječu na oporavak uključuju trajanje kompresije, stupanj oštećenja, dob pacijenta i prisutnost komorbiditeta. Starija dob i dijabetes mogu usporiti regeneraciju živca. Čak i uz optimalno liječenje, neki pacijenti mogu imati trajne deficite ili kroničnu neuropatsku bol.

Lezije peronealnog živca su relativno česte, a brza dijagnoza i adekvatno liječenje ključni su za sprječavanje trajnog invaliditeta. Uz rano prepoznavanje uzroka i pravilnu terapiju, iznimno su važne i strategije prevencije oštećenja – osobito u bolničkim uvjetima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija

Može li iznenadno mucanje nakon neurološkog napadaja biti posljedica neurološkog oštećenja?

Neurologija

Što uzrokuje svakodnevne glavobolje s osjećajem pritiska u glavi i očima?

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]