Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Palatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni mioklonus. Razumijevanje uzroka, simptoma, dijagnoza i mogućnosti liječenja palatalnog mioklonusa ključno je za učinkovito liječenje.

Uzroci

Palatalni mioklonus nastaje zbog abnormalnosti u moždanom deblu i cerebelarnim krugovima, posebno uključujući Guillain-Mollaret trokut, koji se sastoji od nukleus dentatusa, nukleusa ruber i donje olivarne jezgre. Oštećenje ili poremećaj u tim neuralnim putovima rezultira abnormalnom ritmičkom aktivnošću.

Simptomatski nepčani mioklonus:

Često je posljedica strukturalnog oštećenja moždanog debla ili malog mozga zbog moždanog udara, multiple skleroze, traume, tumora, neurodegenerativnih bolesti. Lezije u Guillain-Mollaret trokutu uzrokuju hipertrofičnu degeneraciju donje olive, što dovodi do ritmičkih kontrakcija.

Esencijalni nepčani mioklonus:

Nema prepoznatljivog strukturalnog uzroka. Vjeruje se da je funkcionalni ili idiopatski poremećaj. Ponekad je povezan sa škljocanjem u ušima zbog zahvaćenosti mišića tensor veli palatini.

Simptomi

Simptomi palatalnog mioklonusa razlikuju se ovisno o vrsti i opsegu zahvaćenosti. Javlja se

– Ritmički pokreti nepca kao vidljive kontrakcije mekog nepca koje se javljaju brzinom od 1-3 Hz.

– Čujni zvukovi klikanja su uzrokovani kontrakcijom mišića tensor veli palatini koji utječe na Eustahijevu tubu.

– Poteškoće s govorom i gutanjem u vidu poremećene artikulacije i disfagije u teškim slučajevima.

– Oscilopsija (poremećaji vida) je česta kod simptomatskog oblika zbog povezane patologije moždanog debla.

– Tinitus ili punoća u uhu.

– Nevoljne kontrakcije mogu se proširiti na grkljan, dijafragmu ili lice.

Dijagnoza

Dijagnosticiranje palatalnog mioklonusa zahtijeva neurološku procjenu, slikovne i elektrofiziološke studije.

MR mozga (Magnetska rezonancija) je neophodan za identifikaciju strukturnih lezija moždanog debla i malog mozga. Hipertrofična olivarna degeneracija je obilježje simptomatskog oblika.

Elektrofiziološke studije poput elektromiografije (EMG) potvrđuje ritmičke kontrakcije mišića i pomaže razlikovati palatalni mioklonus od drugih poremećaja kretanja.

Slušni evocirani potencijali moždanog debla (BAEP) procjenjuje funkciju moždanog debla i identificira temeljnu patologiju.

Liječenje

Liječenje palatalnog mioklonusa ovisi o uzroku i težini simptoma. Dok neki slučajevi slabo reagiraju na liječenje, različiti pristupi mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

Lijekovi

Benzodiazepini (npr. klonazepam, diazepam) djeluju kao relaksansi mišića i smanjuju nevoljne kontrakcije.

Antikonvulzivi (npr. valproična kiselina, karbamazepin) pomažu u suzbijanju abnormalne neuralne aktivnosti.

Gabapentin i baklofen su učinkoviti u smanjenju simptoma kod nekih pacijenata.

Injekcije botulinum toksina ubrizgavaju se u palatinalne mišiće za smanjenje grčeva. Pružaju privremeno olakšanje i zahtijevaju ponovnu primjenu.

Kirurško liječenje

Duboka moždana stimulacija (DBS) se koristi kao eksperimentalni tretman usmjeren na inferiornu olivu i povezane putove.

Miotomija nepčanog mišića se rijetko izvodi a uključuje rezanje zahvaćenih mišića kako bi se smanjile kontrakcije.

Radiofrekvencijska ablacija se koristi u odabranim slučajevima za ciljanje hiperaktivnih živčanih puteva.

Fizikalna i logopedska terapija

Govorna terapija pomaže pacijentima s poteškoćama u artikulaciji i gutanju.

Kognitivno bihevioralna terapija (CBT) je korisna u funkcionalnim slučajevima sa psihogenom komponentom.

Prognoza

Prognoza palatalnog mioklonusa ovisi o njegovoj vrsti i uzroku. Simptomatski palatalni mioklonus često traje unatoč liječenju zbog trajnog oštećenja moždanog debla. Simptomi kod esencijalnog palatalnog mioklonusa mogu varirati, a neki se slučajevi popravljaju na terapiju. Mnogi pacijenti zahtijevaju kontinuirano simptomatsko liječenje.

Palatalni mioklonus je rijedak, ali značajan neurološki poremećaj koji utječe na funkciju nepčanih mišića. Iako njegovi simptomi mogu biti uznemirujući, pravilna dijagnoza i ciljane terapija mogu rezultirati dobrom kontrolom simptoma. Rano prepoznavanje i intervencija ključni su u slučajevima povezanim s patologijom moždanog debla kako bi se spriječilo daljnje neurološko pogoršanje. Istraživanja novih tretmana, uključujući neuromodulaciju, bude nadu za bolje rezultate u budućnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]