Epileptički napadaji

Postovani. Prije odprilike 2 mjeseca imao sam dva napadaja koja su opisana kao epilepticni napadaji. Bio sam u Njemackoj, i nisam tome pridavao neku paznju. (Inace se bavim njegom starijih i bolesnih ljudi).
02.11. sam se vratio u Hrvatsku, i 14.11 se dogodio opet prvi napad. Da budem iskren, zivio sam “buran” zivot. Alkohol, nocni zivot, puno nocnog zivota, rada, red bulla, supstanci. Na EEG pregledu mi je data dijagnoza G40.
Citiram. “EEG:Srednje voltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa frekvenciji 8-9Hz.Reakcija vizualnog blokiranja djelomično je izražena.Tijekom snimanja interponiraju se difuzno sporiji valovi 5-7 Hz, amplitude do 50 uV bez jasne asimetrije.Na FS i HV analogne promjene.Zaključak:Nalaz je lakše difuzno disritmički promijenjen”
17.11, prvi dan zaposlenja, su me poslali kuci, jer su mi rekli da sam blijed, “hvatam pod” dezirojentiran sam. Sljedece jutro napad. Nakon toga sam otisao na hitnu. Na CT-u MSCT presjecima mozga uredni su koeficijenti apsorpcije mozdanog parenhima infra uz odfzanu granicu sive i bijele tvari. Ne nalazi se znakova akutne ishemije, intrakranijalne hemoragije kao ni ekspanzivnog procesa. Nema znakova kostane pregradnje.
Dijagnoza na OHB je “st post collapsus, epi susp” .
Preporuka neurolaga je uzimati rivotril 3 puta na dan od 2mg te navecer lijek “Zonisamid” 100mg 0,0,1, te nakon tjedan tana povecat na 200mg navecer.
Nakon toga je bilo odprilike 10 napadaja. Neki su bili laksi neki blazi. Ovo je treci dan kako napadaja nema. E sad me zanima, dali je moguce i kako je moguce da CT mozga ne pokazuje nikakve znakove epilepsije, kako to da ako stvarno je epilepsija, da nije defenirano koji tip epilepsije je, i dali je moguce da ustvari to uopce nije epilepsija?
Hvala na odgovoru.

13.2.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Brojni oblici epilepsije imaju potpuno uredni MSCT mozga. MSCT mozga prenstveno se koristi za traženje strukturnih abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja ili kalcifikati, koji se ponekad mogu manifestirati kao epileptički napadi. Međutim, mnoge vrste epilepsije nisu uzrokovane vidljivim strukturnim promjenama te u tim slučajevim nalaz MSCT-a mozga je normalan. Epilepsija se o dijagnosticira na temelju kliničkih simptoma i anamneze bolesnika, te je od velike važnosti i elektroencefalogram (EEG). Ova pretraga mjeri električnu aktivnost u mozgu i specifičniji je za otkrivanje abnormalne aktivnosti mozga povezane s epilepsijom. Međutim EEG ne mora nužno pokazati abnormalnosti osim ako se ne radi tijekom napadaja.
Klinička procjena uključujući povijest napadaja, vrstu i učestalost napadaja, ključni je čimbenik u dijagnozi. Mnoga stanja mogu oponašati epilepsiju i uzrokovati napadje poput metaboličke neravnoteže, uzimanja droga ili apstinencije, a ne kronične epilepsije. U nekim slučajevima uzrok ili tip epilepsije ne može se odmah identificirati, što dovodi do dijagnoze “nespecificirane epilepsije”. Ako postoji sumnja na epilepsiju, ali nije potvrđena kao što je to u Vašem slučaju potrebno je učiniti pregled kod neurologa koji je subspecijalist epileptolog. Epilepsija je dijagnoza koja često zahtijeva niz informacija, a nije neobično da taj proces potraje. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vaskularna demencija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Namirnice

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Ibuprofen

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

EEG

Biste li mi mogli pomoći oko očitanja nalaza EEG-a?

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Magnetska rezonancija mozga u koronarnoj, sagitalnoj i transverzalnoj projekciji u T1 i T2 mjerenoj slici te FLAIR tehnici – što govori moj nalaz?

Neurologija

Molim mišljenje o terapiji

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]