Epileptički napadaji

Postovani. Prije odprilike 2 mjeseca imao sam dva napadaja koja su opisana kao epilepticni napadaji. Bio sam u Njemackoj, i nisam tome pridavao neku paznju. (Inace se bavim njegom starijih i bolesnih ljudi).
02.11. sam se vratio u Hrvatsku, i 14.11 se dogodio opet prvi napad. Da budem iskren, zivio sam “buran” zivot. Alkohol, nocni zivot, puno nocnog zivota, rada, red bulla, supstanci. Na EEG pregledu mi je data dijagnoza G40.
Citiram. “EEG:Srednje voltažna osnovna cerebralna aktivnost je u alfa frekvenciji 8-9Hz.Reakcija vizualnog blokiranja djelomično je izražena.Tijekom snimanja interponiraju se difuzno sporiji valovi 5-7 Hz, amplitude do 50 uV bez jasne asimetrije.Na FS i HV analogne promjene.Zaključak:Nalaz je lakše difuzno disritmički promijenjen”
17.11, prvi dan zaposlenja, su me poslali kuci, jer su mi rekli da sam blijed, “hvatam pod” dezirojentiran sam. Sljedece jutro napad. Nakon toga sam otisao na hitnu. Na CT-u MSCT presjecima mozga uredni su koeficijenti apsorpcije mozdanog parenhima infra uz odfzanu granicu sive i bijele tvari. Ne nalazi se znakova akutne ishemije, intrakranijalne hemoragije kao ni ekspanzivnog procesa. Nema znakova kostane pregradnje.
Dijagnoza na OHB je “st post collapsus, epi susp” .
Preporuka neurolaga je uzimati rivotril 3 puta na dan od 2mg te navecer lijek “Zonisamid” 100mg 0,0,1, te nakon tjedan tana povecat na 200mg navecer.
Nakon toga je bilo odprilike 10 napadaja. Neki su bili laksi neki blazi. Ovo je treci dan kako napadaja nema. E sad me zanima, dali je moguce i kako je moguce da CT mozga ne pokazuje nikakve znakove epilepsije, kako to da ako stvarno je epilepsija, da nije defenirano koji tip epilepsije je, i dali je moguce da ustvari to uopce nije epilepsija?
Hvala na odgovoru.

13.2.2025

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovani hvala Vam na pitanju. Brojni oblici epilepsije imaju potpuno uredni MSCT mozga. MSCT mozga prenstveno se koristi za traženje strukturnih abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja ili kalcifikati, koji se ponekad mogu manifestirati kao epileptički napadi. Međutim, mnoge vrste epilepsije nisu uzrokovane vidljivim strukturnim promjenama te u tim slučajevim nalaz MSCT-a mozga je normalan. Epilepsija se o dijagnosticira na temelju kliničkih simptoma i anamneze bolesnika, te je od velike važnosti i elektroencefalogram (EEG). Ova pretraga mjeri električnu aktivnost u mozgu i specifičniji je za otkrivanje abnormalne aktivnosti mozga povezane s epilepsijom. Međutim EEG ne mora nužno pokazati abnormalnosti osim ako se ne radi tijekom napadaja.
Klinička procjena uključujući povijest napadaja, vrstu i učestalost napadaja, ključni je čimbenik u dijagnozi. Mnoga stanja mogu oponašati epilepsiju i uzrokovati napadje poput metaboličke neravnoteže, uzimanja droga ili apstinencije, a ne kronične epilepsije. U nekim slučajevima uzrok ili tip epilepsije ne može se odmah identificirati, što dovodi do dijagnoze “nespecificirane epilepsije”. Ako postoji sumnja na epilepsiju, ali nije potvrđena kao što je to u Vašem slučaju potrebno je učiniti pregled kod neurologa koji je subspecijalist epileptolog. Epilepsija je dijagnoza koja često zahtijeva niz informacija, a nije neobično da taj proces potraje. Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje na leđima shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

REM faza sna shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Dijete

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Funkcionalna magnetska rezonancija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Neurologija shutterstock_2760593829

Kako pomoći osobi sa smetnjama govora?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znači T2 hipointenzitet u malom mozgu na MR-u vratne kralježnice i treba li učiniti dodatnu obradu?

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]