Kronična traumatska encefalopatija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave.

Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o rijetkom poremećaju koji još nije dobro shvaćen. Prvi put je identificirana kod boksača 1920-ih i nazvana je ‘punch drunk syndrome’ ili ‘dementia pugilistica’. Osim u boksača vidi se i sportaša koji se bave ragbijem, nogometom i sličnim sportovima. Kao i druge vrste neurodegenerativnih bolesti, uzrokuje širok raspon simptoma, često povezanih s razmišljanjem, raspoloženjem i ponašanjem. Međutim, simptomi mogu početi mnogo ranije od bolesti poput Alzheimerove bolesti. Kognitivni simptomi mogu se pojaviti u 20-im ili 30-im godinama osobe. Usporedno, Alzheimerova bolest možda neće biti simptomatska sve do 80-ih godina života. Kronična traumatska encefalopatija uzrokuje smrt živčanih stanica u mozgu, poznata kao degeneracija. Simptomi se s vremenom pogoršavaju. Čini se da kronična traumatska encefalopatija nije povezana s jednom ozljedom glave. Razvoj je povezan sa sindromom drugog udarca, u kojem se druga ozljeda glave događa prije nego što prethodni simptomi ozljede glave potpuno nestanu.

Stručnjaci još uvijek pokušavaju razumjeti kako ponovljene ozljede glave i drugi čimbenici mogu pridonijeti promjenama u mozgu koje rezultiraju kroničnom traumatskom encefalopatijom. Simptomi se razvijaju godinama ili desetljećima nakon traume glave.

Koji su simptomi kronične traumatske encefalopatije

Simptomi se često razvijaju godinama ili čak desetljećima nakon početnih ozljeda glave i mogu napredovati tijekom vremena. Simptomi su slijedeći:

– Kognitivni simptomi. Gubitak pamćenja, poteškoće s pažnjom i koncentracijom, poremećaji govora, poteškoće s vidom i prostornom percepcijom.

– Promjene ponašanja. Eksplozivnost, fizička ili verbalna agresija, ponašanje “van kontrole”, problemi s kontrolom nagona, paranoja, društveno neprikladno ponašanje.

– Promjene raspoloženja. Tuga/depresija, suicidalne ideje ili pokušaji, beznađe, zlouporaba supstanci, anksioznost/agitacija, manično ponašanje, apatija.

– Poremećaji pokreta. Parkinsonizam, tj. drhtanje, poremećaj ravnoteže ili koordinacije, abnormalan hod kao što je šepanje, oslabljeni vokalni mišići koji mogu uzrokovati nejasan govor.

Istraživanja su pokazala da postoje dva moguća klinička tipa kronične traumatska encefalopatije. Kod nekih bolesnika javljaju se prvobitno promjene ponašanja i raspoloženja, dok drugi bolesnici prvo razvijaju kognitivne simptome. Postoji značajna razlika u dobi početka bolesti između ove dvije skupine i trajanja bolesti. U ranoj dobi između kasnih 20-ih i ranih 30-ih kronična traumatska encefalopatije može uzrokovati probleme s ponašanjem te se javljaju simptomi depresije, tjeskobe, impulzivnog ponašanja i agresije. Drugi oblik kronične traumatska encefalopatije uzrokuje simptome kasnije u životu, oko 60. godine. Ovi simptomi uključuju probleme s pamćenjem i razmišljanjem koji će vjerojatno napredovati do demencije. Varijacije kliničke slike djelomično je razlog zašto je teško dijagnosticirati kroničnu traumatsku encefalopatiju. Ako netko razvije simptome depresije u svojim 20-ima ili 30-ima, to se može pogrešno dijagnosticirati kao psihijatrijski poremećaj. S druge strane problemi s gubitkom pamćenja kasnije u životu mogu se pogrešno dijagnosticirati kao Alzheimerova bolest.

Kako nastaje kronična traumatska encefalopatija

Nastanak kronične traumatske encefalopatije nije u potpunosti razjašnjen, ali istraživanja su utvrdila jasnu vezu između ponavljajućih udaraca u glavu. Svatko tko pretrpi ponavljanu traumu glave, bez obzira na okolnosti, nosi rizik od razvoja kronične traumatske encefalopatije. Međutim, ne postoji jasan konsenzus o tome koliko je traume potrebno da izazove ovaj poremećaj. Kada mozak pretrpi traumu može doći do nakupljanja proteina zvanog tau. Tau je protein koji u svom normalnom obliku pomaže stabilizirati strukturu živčanih stanica (neurona) u mozgu. Međutim, u kroničnoj traumatskoj encefalopatiji, tu mijenja fizikalno kemijska svojstva i formira nakupine unutar neurona, što dovodi do stanične smrti i atrofije mozga.

Dijagnoza kronične traumatske encefalopatije je izazovna jer se simptomi često preklapaju s drugim neurološkim stanjima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest ili depresija. Dijagnostički kriteriji postavljeni su 2021. od 20 stručnjaka kliničara-znanstvenika iz područja neurologije, neuropsihologije, psihijatrije, neurokirurgije te fizikalne medicine i rehabilitacije. Liječnici mogu koristiti podatke iz povijesti bolesti, nalaze fizikalnog pregleda i neuroimaginga (npr. MR ili MSCT mozga) kako bi procijenili vjerojatnost kronične traumatske encefalopatije i isključili druge moguće uzroke simptoma.

Liječenja

Trenutno ne postoji specifično liječenje ili lijek za kroničnu traumatsku encefalopatiju. Fokus je na preventivnim mjerama koje sprečavaju nastanak ozljeda glave. U kontaktnim sportovima to može uključivati edukaciju trenera, igrača i roditelja o rizicima, osiguravanje da terenski liječnici znaju prepoznati znakove potresa mozga i kažnjavanje igrača za opasne poteze. Nakon što se razviju simptomi kronične traumatske encefalopatije, liječenje je usmjereno na simptome kako bi se poboljšala kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji. Lijekovi se mogu koristiti za tretiranje određenih simptoma kao što su depresija, tjeskoba ili poremećaji spavanja. Fizikalna terapija može pomoći s problemima motorike, koordinacije ili ravnoteže. U bolesnika u kojih dominiraju kognitivni simptomi kognitivna rehabilitacija može pomoći u rješavanju problema s pamćenjem, pažnjom i rješavanjem problema. Radna terapija održava samostalnost i funkcionalnost bolesnika. Važno je napomenuti da iako ovi tretmani mogu znatno smanjiti simptome, oni ne liječe bolest niti zaustavljaju njezino napredovanje.

Koja je prognoza?

Prognoza kronične traumatske encefalopatije razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o nekoliko čimbenika uključujući težinu bolesti, dob u kojoj se prvi put pojavljuju simptomi i prisutnost drugih bolesti. Općenito, kronična traumatska encefalopatija je progresivna bolest koja se s vremenom pogoršava. Međutim, stopa progresije i ozbiljnost simptoma mogu uveliko varirati među pojedincima. Ozljede glave ne mogu se uvijek spriječiti, ali postoji nekoliko stvari koje se mogu učiniti kako bi se smanjio rizik. Važno je redovito vježbati kako bi se ojačali mišići nogu i trupa i poboljšala ravnoteža. Bitno je odvojiti dovoljno vremena za oporavak od ozljeda. Nošenje kacige ne sprječava potres mozga, ali može spriječiti ozbiljniju ozljedu mozga. Ovo je važno u sportskim i drugim rekreacijskim aktivnostima kao što su vožnja motocikla, jahanje, biciklizam, skijanje itd.

Kronična traumatska encefalopatija je poremećaj mozga koji je vjerojatno uzrokovan opetovanim ozljedama glave. Iako se kronična traumatska encefalopatija najčešće povezuje s kontaktnim sportovima, prepoznata je kod raznih drugih sportaša i pojedinaca koji su doživjeli ponovljene traume glave. Važno je napomenuti da neće svi koji dožive ponovljene ozljede glave razviti kroničnu traumatsku encefalopatiju. Trenutačno ne postoji lijek za kroničnu traumatsku encefalopatiju, ali istraživači naporno rade kako bi to promijenili. U međuvremenu, mnogi stručnjaci zalažu se za povećanje svijesti o rizicima od potresa mozga i ozljeda glave kako bi se spriječila kronična traumatska encefalopatija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Postkomocijski sindrom

Postkomocijski sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Potres mozga

Prije 5 dana udarila sam glavom u zid i zanima me je li moguće da sam imala blaži potres mozga?

Mozak

Prionske bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Prionske bolesti su skupina rijetkih neurodegenerativnih poremećaja koji uzrokuju ih određeni proteini koji se nazivaju prionski proteini (PrP). Klinički se ove bolesti manifestiraju progresivnim propadanjem funkcija pamćenje, promjenama ponašanja i poremećajem kretanja. Radi se o fatalnim bolestima. Načini prijenosa ovih bolesti su : Kod ljudi s prionskom bolešću, prionski proteini se mogu vezati za zdrave proteine i mijenjati njihova svojstva zbog čega dolazi […]

Mozak

Što su to neurodegenerativne bolesti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti. Brojna istraživanja provode se kako […]

Potres mozga

Potres mozga

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Potres mozga je traumatična ozljeda mozga koja utječe na moždane funkcije i obično je posljedica udarca u glavu. Simptomi su obično privremeni i većina ljudi se potpuno oporavi nakon potresa mozga.

Iz iste kategorije

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]