Tranzitorna ishemijska ataka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Prolazni ishemijski napad ili TIA je privremena blokada dotoka krvi u mozak. Javljaju se simptomi slični moždanom udaru koji su prolazni i obično traju kraće od pet minuta. Iako TIA ne uzrokuje trajnu štetu, to je “udar upozorenja” koji signalizira mogući moždani udar. Otprilike 1 od 3osobe koje imaju TIA-u s vremenom će doživjeti moždani udar, a otprilike polovica se dogodi unutar godinu dana nakon TIA-e.

TIA se razlikuje od moždanog udara i za razliku od moždanog udara ne uzrokuje odumiranje moždanog tkiva.

Gubitak protoka krvi u području mozga može biti uzrokovano:

– Krvnim ugruškom u arteriji mozga

– Krvnim ugruškom koji putuje u mozak s nekog drugog mjesta u tijelu (na primjer, iz srca)

– Ozljedom krvnih žila

– Suženjem krvne žile u mozgu ili krvne žile koja vodi krv do mozga

Koji su čimbenici rizika?

Svatko može imati TIA-u, ali rizik raste s godinama. Stope moždanog udara udvostručuju se svakih 10 godina nakon 55. godine. Visoki krvni talk, dijabetes, srčana bolest uključujući prvenstveno fibrilaciju atrija i neki nezdravi stilovi života poput pušenja dobro su poznati čimbenici rizika. Višak kilograma, pretilost, osobito prekomjerna težina u području trbuha, povećava rizik od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena.

Koji su simptomi?

Prolazni ishemijski napad obično traje nekoliko minuta. Simptomi počinju iznenada. Većina znakova i simptoma nestaje unutar sat vremena, iako rijetko simptomi mogu trajati do 24 sata. Znakovi i simptomi TIA-e nalikuju onima koji se javljaju u ranoj fazi moždanog udara i mogu uključivati iznenadnu pojavu različitih simptoma

Upozoravajući znakovi su :

– Slabost, obamrlost ili paraliza udova jedne strane tijela

– Nejasan govor ili poteškoće u razumijevanju

– Ispadi vida

– Vrtoglavica, nestabilnost pri hodu

Osoba može imati više od jedne TIA-e, a znakovi i simptomi koji se ponavljaju mogu biti slični ili različiti ovisno o tome koje je područje mozga zahvaćeno.

Kako se dijagnosticira TIA?

TIA je hitno stanje koje treba biti procijenjeno od strane medicinskog osoblja. Potrebno je napraviti procjenu vitalnih znakova i testiranje funkcije mozga. Početna procjena uključuje neke brze testove koji pomažu u određivanju da li su moždan funkcije poput vida, govora, motorike, osjeta očuvane ili su oštećene. Otkucaji srca, krvni tlak također mogu pomoći u pružanju cjelokupne slike onoga što se događa. U okviru dijagnostičke obrade potrebno je učiniti vizualne prikaze mozga i krvnih žila koji uključuju snimanje magnetskom rezonancijom (MR) ili kompjuteriziranom tomografijom (CT) kako bi procijenio protok krvi i ocijenilo stanje samog moždanog tkiva. U okviru rutinske obrade radi se elektrokardiogram (EKG) radi procjene srčanog ritma. Ukoliko se sumnja da je uzrok TIA-e ugrušak iz srca također se radi UZV srca. U svih bolesnika potrebno je učiniti ultrazvučni pregled krvnih žila vrata kojim se prikazuje glavna arterija koja vodi krv od srca do mozga; karotidna arterija radi procjene eventualnog suženja ili okluzije. Rade se i druge pretrage za provjeru visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i drugih uzroka i faktora rizika za TIA-u ili moždani udar.

Vrlo je bitno procijeniti čimbenike rizika za moždani udar kako bi odredila adekvatna terapija. Ordiniraju se lijekovi za razrjeđivanje krvi ili sprječavanje zgrušavanja poput acetilsalicilne kiseline, varfarina ili oralnih antikoagulansa izravnog djelovanja .U slučaju začepljenih vratnih arterija potrebno je ukloniti masne naslage (plakova) iz arterija koje krvlju opskrbljuju mozak (karotidna endarterektomija) . Visoki krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, visoki kolesterol i poremećaji krvi liječit će se prema potrebi. Potrebno je promijenite način života kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Promjene uključuju prestanak pušenja, više vježbanja i konzumiranje zdravije hrane.

Kakva je prognoza?

TIA ne uzrokuju trajna oštećenja mozga. Ali TIA je znak upozorenja za mogući moždani udar u nadolazećim danima ili mjesecima. Neki ljudi koji imaju TIA doživjet će moždani udar unutar 3 mjeseca. Polovica ovih moždanih udara događa se tijekom 48 sati nakon TIA-e. Moždani udar se može dogoditi istog dana ili kasnije. Neki ljudi imaju samo jednu TIA, a drugi imaju više od jedne TIA-e. Rizik za za budući moždani udar smanjuje se kontrolom čimbenika rizika za cerebrovaskularnu bolest.

Prevencija

Kako bi se prevenirao mogući moždani udar potrebno je usvojiti zdrave životne stilove i uzimati lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola.

Zdravi životni stilovi uključuju:

– Prestanak pušenja.

– Pridržavanja zdrave prehrane s malo masnoća i puno svježeg povrća i voća.

– Ne više od 1 do 2 alkoholna pića dnevno.

– Vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u tjednu.

– Kontrole razine kolesterola u krvi.

– Kontrole krvnog tlaka.

Prolazni ishemijski napad (TIA) je privremeno razdoblje simptoma sličnih onima kod moždanog udara. TIA obično traje samo nekoliko minuta i ne uzrokuje trajna oštećenja. Često nazivana malim moždanim udarom, TIA može biti upozorenje na budući moždani udar i prilika da se on spriječi. TIA je hitan medicinski slučaj i vrlo je bitno ne ignorirati simptome samo zato što su prolazni jer oni mogu biti upozorenje na budući moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigni tumor kralježnice

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Trebam li na daljnje pretrage zbog nalaza kontuzija i malacija u mozgu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]