Je li moguće da sam pretjerala s konzumacijom vitamina D?

Poštovani,
imam 28 godina te povremeno u zimskim mjesecima uzimam vitamin D. Nažalost već duže vrijeme nisam provjevala njegovu koncentraciju u krvi. Povremeno znam uzeti 1200IU, ali sam prije nekoliko dana nakon više dana pauze uzela 1600IU. Nakon toga pojavili su mi se trnci po tijelu, a najviše po glavi. Nakon dva dana isti mi se smanjuju, ali mi se javlja otežano gutanje te kao da mi nešto smeta u ždrijelu kod gutanja tj kao neka oteklina. Da li je moguće da sam pretjerala sa vitaminom D te kako dalje postupati?

22.12.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Vitamin D je vjerojatno siguran kad se uzima na usta u preporučenim dozama. Većina osoba često nema nuspojave s vitaminom D, osim ako se ne uzima u prekomjernim količinama. Neke nuspojave uzimanja prevelikih doza vitamina D uključuju: slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl. Primjena vitamina D u dozama većim od 4000 IU (100 mcg) dnevno dulje vremena je potencijalno sigurna, no  može uzrokovati vrlo visoku razinu kalcija u krvi. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za kratkotrajno liječenje nedostatka vitamina D. Ovu vrstu liječenja treba provoditi pod nadzorom zdravstvenog radnika.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 μg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 μg dnevno, što iznosi 100 % preporučenog dnevnog unosa. Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici obiteljske medicine i dijetetičari prepisuju početne visoke doze vitamina D, a potom dozu održavanja s 1.500 do 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno, jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili jednom mjesečno.

Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.

Prijavite svom liječniku simptome koje opisujete jer se možda radi o nuspojavi na pripravak koji ste koristili te ju kao takvu treba prijaviti HALMED-u.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Molim Vaše mišljenje za nalaze krvi i brisa nosa na eozinofile

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Obiteljska medicina

Boli me ispod pupka, a nedavno sam operirala slijepo crijevo – je li to zabrinjavajuće?

Obiteljska medicina

Duboka venska tromboza

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Venska tromboza je multifaktorska bolest obilježena nastankom ugruška, tromba u dubokim venama udova. Prisutnost tromba u veni uzrokuje lokalno smanjenje venskoga protoka, oštećenje okolnoga tkiva uzrokovana povišenim venskim tlakom u zahvaćenom području te posebno značajno povećanje rizika za pojavu plućne embolije (VTE-venska tromboembolija) zbog migracije trombotskog sadržaja u plućnu cirkulaciju. Rizik za nastanak venske tromboze […]

Obiteljska medicina

Ankilozantni spondilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Obiteljska medicina

Ulcerozni kolitis kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]