Već duže vremena imam problem s osjetom mirisa – što da napravim?

Pozdrav.
Dakle ovako, vec otprilike godinu dana traje moj problem,problem koji mi iznova ometa svakodnevnicu pa bi vas molila ako je ijedna od vas prosla isto ili slično da pomogne s nekim savjetom.
Problem je taj da meni apsolutno sve imaju drugaciji miris i okus,i naravno odmah svi pomislimo na coronu, testirala sam se vise puta u razlicitim periodima kada je ona dolazila u nekakvu opciju ali je test svakog puta bio negativan.
Ukratko da objasnim, svi mirisi mi “idu” na kiselo,nemogu uopce odrediti na sto tocno al je sve nepodnošljivo, niti jedan miris nije onakav kakav bi trebao biti,ista stvar je i sa hranom.. sve je apsolutno drugacije i to traje vec godinu dana svakog dana. Prvi put sam to bas primjetila kada sam za Bozic dobila svoj najdrazi parfem, ushiceno ga naspricala a kad ono,on uzasno smrdi.. prvo sam pomislila da je nekakva greska ali nazalost ne, problem nije bio u parfemu.
Svasta sam dosad probala, bila sam u ORL nekoliko puta,medutim ni on nezna sto moze biti.. On mi je prepisao nekakvu klasicnu terapiju za sinuse koja se pije 3 tjedna medutim apsolutno nista nije pomogla.. probala sam razne biljne kapi,inhalacije, ispirala nos sa tekucinom na bazi morske soli, radila bris nosa na bakterije i slicno ,nalaz je bio uredan… Jedino sto mi preostaje je RTG sinusa kojeg koliko mogu pokusavam izbjec jer se nezelim zracit a zadnji RTG sam radila mjesec dana prije nego je sve ovo krenilo radi kontrole jer inace imam jake alergije i manju devijaciju u nosu.
Ispricavam se na duzoj objavi te vas molim ako mozete da mi date nekakav savjet sto da radim jer ovako stvarno vise nemogu 😢
Hvala

28.11.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Na sposobnost mirisa mogu utjecati promjene u nosu, u živcima koji vode osjet od nosa do mozga ili u mozgu. Primjerice, ako je nos začepljen uslijed obične prehlade ili alergije, sposobnost mirisa može se smanjiti jer su mirisne molekule spriječene da dosegnu receptore mirisa (specijalizirane živčane stanice u sluznici koja oblaže nos). Budući da sposobnost mirisa utječe na okus, hrana često nema okusa kod ljudi s prehladom. Receptori mirisa mogu biti privremeno oštećeni virusom gripe (gripom). Neki ljudi ne osjećaju miris ili okus nekoliko dana ili čak tjedana nakon pojave gripe, a rijetko gubitak mirisa ili okusa postaje stalni.

Neki poremećaji mogu iskriviti miris, čineći ugodne mirise neugodnim (stanje koje se naziva disosmija). Ti poremećaji uključuju sljedeće: infekcije u sinusima, djelomična oštećenja olfaktornog živca, loša higijena zuba, infekcije usta, depresija, virusni hepatitis, koji može uzrokovati disosmiju koja rezultira mučninom izazvanom neugodnim mirisima.

Napadaji koji potječu iz dijela mozga gdje se pohranjuju sjećanja na miris – srednji dio temporalnog režnja – mogu proizvesti kratak, lažni osjećaj prividnih, neugodnih mirisa (olfaktorne halucinacije). Ti su mirisi dio intenzivnog osjećaja da će napad početi (naziva se aura) i ne ukazuje na poremećaj mirisa. Infekcije mozga herpesvirusom (herpesvirusni encefalitis) također mogu uzrokovati olfaktorne halucinacije.

Smanjen osjet okusa (hipogeusia) ili gubitak okusa (ageusia) obično je rezultat stanja koja utječu na jezik, obično uzrokujući vrlo suha usta. Takva stanja uključuju Sjögrenov sindrom, pušenje (osobito pušenje lule), radioterapiju na glavi i vratu, dehidraciju i uporabu lijekova (uključujući antihistaminike i antidepresiv amitriptilin). Manjak nutrijenata, kao što su smanjena razina cinka, bakra i nikla, mogu promijeniti i ukus i miris.

U Bellovoj paralizi (poremećaj u kojem je polovica lica paralizirana), osjećaj okusa često se smanjuje na prednjoj strani dvije trećine jedne strane jezika (strana pogođena paralizom). Ali taj gubitak možda neće biti uočen jer je okus normalan ili povećan u ostatku jezika. Opekotine jezika mogu privremeno uništiti okusne pupoljke. Neurološki poremećaji, uključujući depresiju i epilepsiju, mogu narušiti okus.

Poremećaj okusa (disgeusia) može biti uzrokovan upalom desni (gingivitis) i još mnogim stanjima koja rezultiraju gubitkom okusa ili mirisa, uključujući depresiju i epilepsiju. Neki lijekovi mogu iskriviti okus.

Liječnici mogu ispitivati miris uporabom mirišljivih ulja, sapuna i hrane―na primjer, kava ili klinčić. Okus se može ispitivati uporabom tvari koje su slatke (šećer), kisele (sok od limuna), slane (sol) i gorke (aspirin, kinin, aloe). Liječnik ili zubar također ispituju usta s obzirom na infekciju ili suhoću (premalo sline). Rijetko je potrebna kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) mozga.

Ovisno o uzroku poremećaja okusa, liječnik može preporučiti promjenu ili prestanak uzimanja sumnjivog lijeka, održavanje usta vlažnima sisanjem bombona ili samo čekanje nekoliko tjedana da se vidi hoće li problem nestati. Za preparate s cinkom, koji se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji, tvrdi se da ubrzavaju oporavak, naročito pri poremećajima okusa koji nastaju nakon napada influence. Učinak, međutim, nije znanstveno potvrđen.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Je li opasno uzeti navedeni OTC lijek osam dana zaredom u dozama do 2 tablete dnevno?

Obiteljska medicina shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Obiteljska medicina shutterstock_1419724301

EpiPen i anafilaksija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnafilaksija je teška, nagla i potencijalno smrtonosna alergijska reakcija koja zahtijeva trenutačno liječenje. Prvi i najvažniji lijek u anafilaksiji je adrenalin (epinefrin), a EpiPen je najčešće korišteni automatski injektor adrenalina, namijenjen brzoj i jednostavnoj primjeni izvan bolnice. Pravodobna uporaba EpiPena može spasiti život, dok odgađanje liječenja značajno povećava rizik od teških komplikacija i smrtnog ishoda. […]

Obiteljska medicina ZB (8)

Brunout sindrom

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBurnout ili sindrom izgaranja postao je jedan od najčešćih zdravstvenih problema modernog doba. Nastaje kada je osoba dulje vrijeme izložena stresu i prevelikim zahtjevima, a pritom nema dovoljno odmora, podrške i ravnoteže između posla i privatnog života. Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. WHO ga prepoznaje kao posljedicu kroničnog stresa na radnom mjestu, […]

Obiteljska medicina ZB (7)

Bronhiolitis

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBronhiolitis je virusna infekcija donjih dišnih puteva, najčešće uzrokovana RSV-om (respiratornim sincicijskim virusom). Najviše pogađa dojenčad i djecu do 2 godine, osobito tijekom zime. To je jedan od najčešćih razloga hospitalizacije u prve dvije godine života. Virus uzrokuje upalu i oticanje sitnih dišnih puteva (bronhiola) te stvaranje gustog sekreta. Zbog toga dijete teže diše, brže […]

Obiteljska medicina Depositphotos_234851422_L

Gripa kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Obiteljska medicina

Je li povećani limfni čvor na vratu znak nečeg ozbiljnog?

Obiteljska medicina Depositphotos_101017658_L

Perimenopauza

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPerimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi – vremenu kada jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. Počinje obično između 40. i 50. godine života, a traje nekoliko godina, sve do potpunog prestanka menstruacije. Hormonske promjene mogu izazvati niz tjelesnih i emocionalnih simptoma, koji se razlikuju od žene do žene: Neredovite menstruacijeValunzi i noćno znojenjePromjene […]