Mogu li tijekom trudnoće piti antidepresive?

Dijagnoze:
Anksiozno depresivni poremećaj s paničnim napadima F41.2
Autoimmunopathia chronica glandulae thyreoidaee- Morbus Hashimoto
Struma diffusa hypothyreotica glandulae thyreoidaee

Poštovani,

ovim putem tražim dodatno mišljenje- razlog je planiranje trudnoće. Imam 29 godina i do sada sam imala dva spontana pobačaja. Neposredno prije prve trudnoće sam imala savjetovanje sa svojim psihijatrom o uzimanju antidepresiva u trudnoći. Također, upozorena sam da bi bilo najbolje ne uzimati ih tijekom trudnoće, ali zbog ponovnog vraćanja simptoma bila sam primorana vratiti se na terapiju, koja mi je također prije trudnoće promijenjena na Zoloft 50 (jer je on dozvoljen piti u trudnoći, pripada skupini A). Na terapiji sam inače od 2014. godine, i do sada sam pokušavala u par navrata prestati ih piti i tako funkcionira mjesec, dva najviše tri i svaki puta se simptomi vrate. Po povratku simptoma pokušavam što duže ne uzeti terapiju, ali već protekom jednog tjedna mi bude svaki dan sve gore i uvijek se vratim. Osim toga, u prvoj trudnoći mi je otkriven Hashimoto i imala sam Blighteed ovum, posljedično. Uvedena mi je terapija Letrox 75. Nakon dva mjeseca sam ponovno ostala trudna i u 9. tjednu sam ponovno imala spontani pobačaj. Nakon toga sam zapala u depresivno stanje. Od 5./2021. obavljam pretrage sa ginekološke strane i za sada su otklonjeni svi problemi koji su postojali i planiramo ponovno trudnoću. Međutim, ponovno mi je savjetovano da smanjim terapiju antidepresivima na pola, a potom da prestanem piti. Pridržavam se uputa već malo više od mjesec dana i zadnjih tjedan dana se osjećam dosta anksiozno i tu i tamo mi je raspoloženje lošije. Svjesna sam da bi bilo najbolje da ukinem terapiju, ali činjenica je da mi se svaki puta simptomi vrate i nisam dobro, jer očito je to kod mene uvjetovano hormonalnim disbalansom, a opet se bojim ponovnog pobačaja koji može eventualno biti izazvan tom terapijom (moja pretpostavka) ili neke mane kod djeteta ako uspijem izgurati trudnoću ili opet, ako ne pijem terapiju te konstantne tjeskobe i depresivnih misli i cijelog tog stanja. Nigdje nažalost ne pronalazim primjere žena koje su tijekom trudnoće pile antidepresive. Jako bih voljela imati djecu, ali s obzirom na sve navedeno ponekad mislim da je možda bolje da odustanem od toga, zbog postojećeg psihičkog poremećaja. Molim Vas za neki savjet ili sugestiju. Hvala unaprijed na izdvojenom vremenu!

S poštovanjem,

M.V.

27.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

razumijem da ste u previranju suprotstavljenih misli i osjećaja te da nije lako donijeti odluku, niti je moguće reći Vam decidirano što da odlučite. Odlučivanje se općenito vodi time što može donijeti veću korist/manju štetu. Iz iskustva svoje kliničke prakse mogu reći da sam imala pacijentice koje su zbog svojih smetnji tijekom čitave trudnoće bile na antidepresivima pa čak i nekim drugim medikamentima jer je to zahtijevalo njihovo psihičko stanje te je procjena bila da to predstavlja manji rizik. Zoloft (sertralin) je u tome smislu lijek/antidepresiv izbora. S druge strane, neke pacijentice koje su možda mogle proći trudnoću bez lijeka bile su u suportivnoj psihoterapiji s dogovorenim učestalijim terminima. Niz je različitih primjera tako uspješnih i sretno vođenih trudnoća.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

EKG

Osjećaj nedostatka zraka bez bolova u prsima – moguće srčane ili plućne tegobe?

Opekline

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Urološki sustav

Kvaliteta vašeg mokrenja – objektivizacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanje „kako mokrite?“ je naizgled vrlo jednostavno. Odgovor, međutim, nije nimalo jednostavan. Samo mokrenje obavlja se gotovo potpuno automatizmom sve dok je ono normalno pa i ne obraćamo mnogo svjesne pažnje na tu funkciju. Kad se pojave problemi s mokrenjem većina ljudi ima velikih teškoća u pojašnjavanju postojećih tegoba i opisivanju u čemu se tegobe […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]