Dugoročno korištenje lijevka

Poštovani,

u prilogu Vam šaljemo odgovor na Vaš medicinski upit koji ste postavili putem portala PLIVAzdravlje.hr.
Napominjemo da je dobiveni odgovor isključivo informativan. Pravovaljanu dijagnozu moguće je utvrditi samo uz

Postovani! Vise 6 god uzimam cipralex od 10 mg, po potrebi i 15 mg, zbog anksiozno depresivnog poremećaja sa panicnim atakama. U tih 6 god cesto znam imati jake krize, koje su unazad 2 mj vise depresivne i tesko mi funkcionirati jer mi se javljaju nekakve suicidalne misli. Vise 11 god brinem o svom djetetu s teskocama i zivot mi se sveo na odgoj i kucanske poslove, za koje sve manje imam volje. Tolerancije na stres nemam. Imam 39 god, pored toga bolujem od endometrioze i usla sam u perimenopauzu sto mi dodatno
pogoršava moje psihicko zdravlje. Napravila sam i farmakosenzory genski test na lijekove (da vidim koji geni dobro metaboliziraju lijek a koji ne), test je pokazao da se escitolopram kod mene razgraduje 30-70% brze i zbog toga nema učinka, po njihovoj teoriji. Psihijatrica me u 4 dana skinula sa escitoloprama i stavila na Brintelex(koji ima dobro metaboliziranje), no nesto se dogodilo i nisam nikako uspjela zamijeniti lijekove. Imala sam nemir, nervozu, lupanje srca i poremeceno disanje(duboko i tesko disanje), otisla sam u hitnu gdje su uocene promijene na ekg(blaga ishemija i preskakanje srca), rekli su mi odmah ukinuti brintellix i ponovno uvesti cipralex, tako sam i ucinila. No stalno imam krize, lose dane, gdje dominira u zadnje vrije vise depresija nego anksioznost. Od lijekova koji se dobro metaboliziraju po genetici su:fluvoxsamine, paroxetine, venlafaxine, prozac. Ono sto me zanima, moze li takvo dugo koristenje escitoloprama izazvati suicidalne misli? Koji od ovih lijekova koji mi po genetici
odgovaraju bi bio najblazih nuspojava? Koliko su uopce precizni i pouzdani ti farmako genski testovi? Jer ja sa cipralexom sam imala jedino mucnine prvih 10-ak dana. Postoji li neki drugi lijek a da nije antidepresiv koji bi mi pomogao da normaliziram svoje psihicko stanje?Pokusala sam i sa pregabalinom od kojeg su nestale sve anksiozne smetnje, ali doza od 25 mg mene je toliko sedirala da sam bila ko zombi.
Zahvaljujem na odgovoru!

7.7.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,
kao što uvijek naglašavam, ovim putem ne dajem preporuke vezano uz uzimanje specifičnih lijekova. Za to je potreban detaljniji pregled i intervju – psihijatra ili vezano uz Vaša pitanja može i konzultacija s kliničkim farmakologom.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]