Krv u ispljuvku

Poštovani,
muškarac sam 48 godina. Ne pušim. Danas ujutro sam, pri prvom jutarnjem kašlju (inače ne kašljem, pogotovo ne preko dana) u kadi na bijeloj podlozi primijetio tragove krvi u ispljuvku. Krv je bila točkasta, svijetlo crvena. Ne u velikim količinama, ali itekako primjetna. Ne uzimam nikakve lijekove i napominjem da nisam prehlađen niti što slično. Prije jedno 2 godine obavio sam opsežan ORL pregled s endoskopijom i sve je bilo dobro. Prije 4 godine na UZV srca izmjerena mi je plućna hipertenzija te sam upućen na dodatnu kardiološku i pulmološku obradu na Jordanovac gdje je sve isključeno i rečeno mi je da nema potrebe za ograničenjem bilo kakvih aktivnosti. Iako je UZV i onda mjerio 43 tih jedinica. Dodatno sam kod kardiologa napravio UZV prije 2 godine, gdje mi je rečeno da je sve u redu i da nema plućne hipertenzije. Sada me jako brine ta pojava kapljica krvi u ispljuvku. Ima li potrebe za brigom i što mi je činiti. Drugih simptoma ja ne nalazim, osim pojačanog umora. Ali to pripisujem stresu i nespavanju u posljednje vrijeme.

Molim Vas odgovor.

Puno pozdrava

27.5.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

ako ste samo jednom imali navedene poteškoće, tada nije ništa zabrinjavajuće. Međutim, ako bi ponovno imali krv u ispljuvku, tada bi trebali učiniti pregled kod liječnika specijaliste pulmologa. On će nakon pregleda preporučiti određene dijagnostičke postupke kojima se može ustanoviti uzrok krvarenja. 

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]