Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kako bi proveli nezaboravne trenutke na snijegu, kvalitetno se rekreirali i spriječili neželjene posljedice za zdravlje, većina skijaša svjesna je važnosti odgovarajuće pripreme.

Prve pripreme počinju nabavom, obnavljanjem i servisiranjem skijaške opreme te adekvatnim tjelesnim priprema u cilju postizanja snage, izdržljivosti, fleksibilnosti i ravnoteže.

Najčešće posljedice za zdravlje tijekom skijanja mogu biti:

• ozljede
• pothlađenost ili hipotermija
• ozebline
• sunčane opekline i
• snježna sljepoća.

Skijaške ozljede

Najčešće ozljede na skijaškim padinama su ozljede donjih udova, zatim ozljede ruku i ramena te najrjeđe, ali i najopasnije, ozljede glave i trupa. Kod skijaša se najčešće javljaju ozljede koljena zbog iskretanja tijekom pada, dok su kod snowboardera češće ozljede gornjih dijelova tijela zbog pada na ispružene ruke. U koljenu tijekom skijanja najčešće su ozljede medijalnog kolateralnog ligamenta koja najčešće ne zahtijevaju kirurško liječenje te ozljede prednjeg križnog ligamenta koji je važan u funkcionalnoj stabilnosti koljena te često zahtijeva operativno liječenje.

Postoji i rizik prijeloma potkoljenice i istegnuće ligamenata u gležnju (uvođenjem otpusnih vezova smanjila se stopa prijeloma potkoljenice za 90% u posljednjih 30 godina) na snijegu, dok su na ledu češće ozljede gornjih dijelova tijela (ruke, ramena). Ozljede gornjih udova češće su kod djece u vidu prijeloma ključne kosti, zatim prijeloma zapešća i uganuća palca (tzv. skijaški palac).

Najveći broj ozljeda na skijanju nastaje pri kraju dana kada je zamor veći. Stoga uz adekvatnu skijašku opremu najvažniji preduvjet za prevenciju skijaških ozljeda je  optimalna tjelesna priprema. Dobre pripreme sastoje se prvenstveno u jačanju mišića nogu (posebno kvadricepsa), no ne treba zanemariti ni trbušne ni leđne mišiće. Tri do četiri tjedna prije odlaska na skijanje započnite s tjelesnim pripremama.Tipičan program vježbi uključuje:

• aerobne vježbe − trčanje, vožnja bicikla, brzo hodanje, plivanje, penjanje po stepenicama u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno;
• zatim klasični trening za postizanje funkcionalne snage i jačanja mišića  (osobito nogu, ali i cijelog tijela) − čučnjevi, trbušnjaci, sklekovi, vježbe za jačanja mišića leđa;
• vježbe istezanja  (osobito koljena i Ahilove tetive) i
• vježbe održavanje ravnoteže i balansa – stoj na jednoj nozi, skakutanje na jednoj nozi, miničučnjevi.

Samopomoć kod lakših ozljeda

Kod lakših ozljeda  u vidu istegnuća mišića ili ligamenata dovoljna je samopomoć  koja uključuje odmor, hladni oblog, led ili ohlađeni kriogel na ozlijeđeni dio tijela, kompresivni elastični  zavoj i podizanje ozlijeđenog dijela tijela u povišeni položaj. Kod jačih bolova pomažu protuupalni lijekovi te lokalne kreme i gelovi.

Prva pomoć kod ozljeda

U slučaju skijaške nesreće dužnost je svakog skijaša zaustaviti se i pomoći unesrećenom te pozvati pomoć.

Kod sumnje na prijelom kosti:

• unesrećenog se ne smije pomicati dok se u potpunosti ne učvrsti (imobilizira) ozlijeđeni dio tijela;
• unesrećenog se ne smije pomicati ako se sumnja na prijelom kuka, zdjelice ili natkoljenice te kod sumnje na ozljedu kralježnice ako nije prijeko potrebno. Ako unesrećenu osobu treba pomaknuti, najbolje ju je vući za odjeću gornjeg dijela tijela.
• ne pokušavajte ispraviti slomljenu kost osim ako cirkulacija nije ugrožena;
• kod otvorenih prijeloma ne dodirujte rukama otvorene rane ako ne bi došlo do naknadne infekcije i
• unesrećenom ne dajte ništa na usta.

Unesrećenoj osobi  pružite prvu pomoć prema standardnim smjernicama:

1. provjeriti dišne putove, disanje i cirkulaciju. Ako je potrebno započnite umjetno disanje, masažu srca i zaustavite krvarenje.
2. unesrećenu osobu smirite i pozovite hitnu pomoć (112 ili 194)
3. ako je prva pomoć dostupna imobilizaciju i transport prepustiti stručnim osobama, ako nije
4. imobilizirajte ozlijeđeni dio tijela priručnim tvrdim predmetom, komadom drveta prethodno omotanim zavojem, otvorene rane prekrijte sterilnom gazom i učvrstiti zavojem

Sunčeve opekline

Atmosferski omotač na višim je nadmorskim visinama tanji i ne blokira sunčeve zrake kao u nizini pa su sunčeve zrake na planinama intenzivnije i još opasnije. Drugi čimbenik koji utječe na razvoj opekotina od sunca zimi na skijanju je i  refleksija sunčevih zraka od snijega. Osim kratkoročnih posljedica u vidu solarnog dermatitisa, dugoročne posljedice su i rizik od nastanka malignih tumora kože, osobito melanoma. Razvoj sunčevih opekotina ovisi o tipu kože, trajanju izlaganja suncu i refleksiji zračenja preko snijega. U slučaju pojave opekotina od sunca na lice stavljate hladne obloge, neutralne kreme, eventualno kortikosteroidne kreme ili  losione te na usta uzmite neki od protuupalnih lijekova  na bazi paracetamol i/ili ibuprofena.

Stoga je neophodna zaštita kože od sunca kremama s visokim zaštitnim faktorima. Nekoliko tjedana prije odlaska na skijanje jedite namirnice koje su bogate betakarotenom, vitaminima A, C i E te selenom ili uzimajte dodatke prehrani koji sadrže navedene vitamine i minerale te antioksidans astaksantin, prirodni karotenoidni pigment.

Snježna sljepoća

Snježno sljepoća privremeni je gubitak vida koji nastaje nakon izloženosti očiju velikim količinama ultraljubičastog zračenja koji se reflektiraju o snježnu površinu. Dolazi do oštećenja rožnice i razvoja fotokeratitisa ili opekotina rožnice od sunca. Oštećenje je bolno, ali srećom privremeno i izlječivo. Stoga na skijaške padine ne bez skijaških naočala, jer osim što štite od vjetra, štite i od opasnih ultraljubičastih zraka te sprječavaju skijaško slijepilo. Hrana bogata antioksidansima luteinom i zaeksantinom (špinat i drugo tamno lisnato povrće) pomaže u prevenciji ove neugodne pojave.