Moguća primjena atorvastatina u pulmološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dobro je poznato antihiperkolesterolsko djelovanje atorvastatina, selektivnog, kompetitivnog inhibitora hidroksi-metilglutaril-koenzim A (HMG-CoA) reduktaze (koji katabolizira pretvorbu 3-hidroksi.

Dobro je poznato antihiperkolesterolsko djelovanje atorvastatina, selektivnog, kompetitivnog inhibitora hidroksi-metilglutaril-koenzim A (HMG-CoA) reduktaze (koji katabolizira pretvorbu 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzima A u mevalonat, preteću sterola), zbog čega dolazi do blokade sinteze kolesterola u jetri. Također, važno je napomenuti da se takvim djelovanjem atorvastatina u ranom stupnju sinteze kolesterola smanjuje mogućnost nakupljanja potencijalno toksičnih sterola. Ovu smanjenu sintezu kolesterola jetra nadoknađuje iz krvotoka što u konačnici rezultira smanjenjem kolesterola u krvi. Osim ovog djelovanja, poznato je i djelovanje na smanjenje postojećih aterosklerotskih naslaga (nakon terapije od 6 mjeseci) čak i u onih koji nisu imali povišeni kolesterol. Važan faktor nastanka ateroskleroze su upalni procesi na stjenkama arterija (oko 35% osoba koje su doživjele infarkt imale su aterosklerozu bez povišenog kolesterola). Ovo djelovanje statina povezuje se s njihovim novije dokazanim djelovanjem u smanjenju upalnih procesa krvožilnog sustava. Djelovanje statina na smanjenje upalnih procesa u krvožilnom sustavu temelj su moguće primjene i blagotvornog djelovanja statina u nekim pulmološkim bolestima.

Pretklinička ispitivanja govore o mogućoj primjeni atorvastatina u sarkoidozi. Sarkoidoza je multisistemska granulomatozna upalna bolest koju karakterizira nakupljanje fagocita (monocita i makrofaga) i aktiviranih T limfocita s pojačanom produkcijom upalnih medijatora TNF-alfa, INF-gama, IL-2, IL-12 te karakterističnim pojačanim odgovorom Th1. Simptomi ovise o zahvaćenosti organa. Osim općih simptoma, sarkoidoza koja je zahvatila pluća manifestira se kašljem i otežanim disanjem, dok će u srcu uzrokovati poremećaje srčanog ritma, provodljivosti, te srčano zatajenje. Bolest se može i spontano povlačiti ili postati kronična (s egzacerbacijama i remisijama), ali i progredirati u fibrozu pluća koja vodi u plućno i srčano zatajenje. Osnovno liječenje su kortikosteroidi (prednizon) koji dugotrajnim uzimanjem uzrokuju nuspojave, a također, pri dugotrajnom uzimanju upitna im je djelotvornost. Pretkliničkim ispitivanjem potvrđenog djelovanja statina na smanjenje Th1 upalnog odgovora već se pokazao terapeutski uspjeh uporabe statina u sarkoidozi. Ovo blagotvorno djelovanje statina ispituje se u randomiziranoj studiji (dvostruko-slijepoj placebom kontrolirana studija) u pacijenata (od 18 – 70 godina) s II ili III stupnjem plućne sarkoidoze pod terapijom prednizolonom. Studiju je započeo National Institutes of Health Clinical Center u SAD-u, u lipnju 2011. Dokaz da atrovastatin zaista smanjuje granulomatoznu upalu u sarkoidozi, bila bi blagotvorna u pacijenata koji bi ovakvom terapijom pogodovali ranijem smanjenju doze odnosno i prekidom uzimanja kortikosterorida.

Također, ispituje se i djelotvornost atrovastatina u terapiji plućne arterijske hipertenzije (PAH), teške kronične bolesti krvnih žila pluća karakterizirane progresivnim porastom vaskularne rezistencije1, tlačnog opterećenja desne klijetke i posljedične smrti (ukoliko bolest nije na vrijeme prepoznata). Od primarne, nepoznatog uzroka, češća je sekundarna PAH koja je obično posljedica plućnih (KOPB, intersticijska fibroza pluća) ili srčanih bolesti. Prosječno preživljenje neliječenog uznapredovalog PAH-a iznosi samo 2,8 godina nakon postavljanja dijagnoze.2 Ispitivanja upućuju da je upala dio patogeneze PAH-a, a obzirom da atorvastatin djeluje inhibitorno na upalu, ali i blagotvorno na krvne žile u kardiovaskularnoj bolesti, očekuje se njegov pozitivan učinak u PAH. Pokusi na životinjama već su pokazali da statini smanjuju plućnu hipertenziju.

Literatura

[1] Bolest uzrokuju razne promjene u plućnim aretrijama, vazkonstrikcija, proliferacija glatkih mišićnih stanica i tromboza.

[1] D’Alonzo GE, Barst RJ, Ayres SM et al.: Survival in patients with primary pulmonary hypertension. Ann Intern Med 1991;115:343-9. Ovo preživljavanje je usporedivo s prognozom uznapredovalih malignih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Neurologija

EEG nalaz djeteta – usporenje osnovne aktivnosti i zašiljeni valovi u TPO regijama desno

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]