Podjele epilepsije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog.

Epilepsija je neurološko stanje paroksizmalnih poremećaja funkcija sive tvari mozga odnosno njegovih neuronalnih grupacija. Prema definiciji, epilepsija je povremeni poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, u pravilu praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti, javlja se u 1% populacije. Danas u svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi.
Međunarodna klasifikacija epilepsija;

Parcijalni(žarišni) napadaji-bez poremećaja svijesti

Započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti i na cijeli mozak. Parcijalni napadaji mogu biti:
• jednostavni parcijalni napadaji-tijekom ovog napada osoba ostaje pri svijesti, glava i oči mogu se okrenuti na jednu stranu, a šaka, ruka i jedna strana lica mogu se trzati ili osoba može u nekim od tih dijelova osjetiti trnce. Privremena klonulost ili paraliza jedne strane tijela mogu uslijediti nakon napadaja. Osoba može osjetiti neobične mirise, zvukove i okuse.
• elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
• kompleksni(automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti, kombinacija)

Generalizirani napadaji-karakterizirani gubitkom svijesti

Karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga, bez lokaliziranog početka, s poremećajem svijesti. Generalizirani napadaji mogu biti:
• absansi (tipični-petit mal, atipični) mali napadaj – najčešće se javlja u dječjoj dobi,a karakteriziraju ga nagli i kratkotrajni poremećaj svijesti bez pada na pod. Bolesnik prekida svoju aktivnost, kratkotrajno je odsutan i zagledan u neki predmet, prestaje disati, govoriti, glava mu klone, predmeti ispadaju iz ruke… Ovakvi se napadaji mogu ponavljati nekoliko puta na dan. Značajno remete koncentraciju.
• miokloni napadaji
• klonički napadaji
• kloničko-tonički napadaji ili grand mal – karakteriziran je padom bolesnika na pod i tipičnim grčenjem mišića. Bolesnik grčevito diše, ugrize se za jezik, mokri bez kontrole i izgubi svijest. Ovo je najdramatičniji oblik epileptičkih napadaja.
• atonički napadaji

Neklaisificirane epilepsije

Epilepsije prema uzrocima mogu biti;
1. idiopatske (primarne, genuine, funkcionalne, nasljedne) – nemoguće je utvrditi jasan primaran uzrok nastanka epilepsije, osim nasljedne predispozicije
2. simptomatske(sekundarne, organske, lezijske, stečene) – uzrok ove vrste je neko kronično organsko oštečenje ili bolest mozga
3. kriptogene – epilepsije za koje se vjeruje da su simptomatske i da imaju organski supstrat u podlozi, ali ga je nemoguće dokazati
Dijagnoza
Za postavljane dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, utvrditi uzrok epileptičkog napadaja,isključiti sve ostale moguće uzroke, odrediti opći i neurološki status bolesnika te učiniti elektroencefalogram (EEG). EEG služi za potvrdu dijagnoze i određivanje oblika epileptičkog napadaja. EEG-om se snimaju normalni i abnormalni električni potencijali kore mozga. Osim EEG-a ponekad je potrebno učiniti CT i MR.

Diferencijalna dijagnoza epilepsija:
 Sinkope različitih etiologija

  • klasični migrenski napadaji (aura),
  • praćena migrena zaostaje neurološki deficit,
  • TIA,
  • tranzitorna globalna amnezija,
  • parasomnije(poremećaji spavanja),
  • neki ekstrapiramidni poremećaji,
  • histeroepilepsija (pseudolepilepsija),
  • afektivni respiratorni spazam,
  • hiperventilacija.

Liječenje epilepsija

Epilepsiju je potrebno liječiti od samog početka tj. od postavljanja dijagnoze. U terapiju su uključeni specijalist neurolog ili neuropedijatar, te mnogi drugi specijalisti. Specijalist neurolog ili neuropedijatar odrediti će adekvatnu terapiju antiepileptičkim lijekovima. Ponekad se u terapiji koristi kombinacija više lijekova, te se nakon određenog vremena terapija mora izmijeniti. U 2/3 bolesnika terapijom se može potpuno kontrolirati napadaje

  • medikamentozno liječenje; peroralni i parenteralni pripravci
  • kiruško liječenje(operacija žarišta i vagalna stimulacija)

Medikamentozno liječenje

  • stariji pripravci:barbiturati, karbamazepin, hidantoinati, valporoična kiselina, fenitoin, etosukcinimid.
  • pripravci nove generacije;lamotrigin, vigabatrin, klozepam, klobaza.

U kliničkoj praksi značajno mjesto u kontroli napadaja imaju antiepileptici novijih generacija u koju spada svakako lamotrigin.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktuloza

Zatvor ne bira ni vrijeme ni mjesto – kako nježno potaknuti crijeva na rad?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteZatvor označava rijetko, otežano ili nepotpuno pražnjenje crijeva, najčešće definirano kao manje od tri stolice tjedno. Uzroci mogu biti prehrana siromašna vlaknima, nedostatak tjelesne aktivnosti, dehidracija, stres, neki lijekovi ili promjene životnog ritma. Zatvor može biti prolazan, ali i kroničan te značajno utjecati na kvalitetu života. Nefarmakološke mjere – temelj svakog liječenja Prije primjene lijekova, […]

Ljetne viroze

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Laserske metode

Primjena lasera u urološkoj kirurgiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoga su tehnološka otkrića koja danas imaju značajnu primjenu u medicini otkrivena u drugim područjima, a tek kasnije prihvaćena i široko korištena u medicini. Tako je, na primjer, ultrazvuk razvijen najprije u vojnoj mornarici pa tek dosta kasnije prihvaćen u medicini. Nadalje, penicilin je zapravo otkriven slučajno jer je škotski biolog Alexander Fleming zaboravio komad […]

Neurologija

Dugotrajne vrtoglavice unatoč urednim nalazima – mogući uzroci

Neurologija

Povremeni osjećaj trnjenja ili “stezanja” u glavi – mogući uzroci

Degenerativna ozljeda meniska

Degenerativna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasifikacija ozljeda. Jednostavno rečeno degenerativna ozljeda meniska je zapravo ruptura meniska koja sporo napreduje, obično je horizontalno položena i u stražnjem rogu meniska. No, također se može nalaziti i u drugim dijelovima meniska. Obično se i druge degenerativne promjene zgloba javljaju paralelno s degenerativnom ozljedom meniska. Rupture meniska mogu se klasificirati kao akutne ili degenerativne. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Tumačenje MR nalaza lumbosakralne kralježnice

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Tumačenje nalaza na Lajmsku bolest kod djeteta

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute