Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Prostata je žlijezda koju ima svaki muškarac. Latinski prostata znači onaj koji stoji na čelu, a Hrvatski predstojna žlijezda. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu, gdje se ona nalazi, niti čemu ona služi.

Što je prostata ?

Prostata je žlijezda koju ima svaki muškarac. Latinski prostata znači „onaj koji stoji na čelu“, a Hrvatski predstojna žlijezda. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu, gdje se ona nalazi, niti čemu ona služi. Najčešće saznaju za prostatu tek kada osjete smetnje s mokrenjem i posjete liječnika. Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem muškog reproduktivnog sustava.

Gdje se prostata nalazi?

U maloj zdjelici, ispod mokraćnog mjehura i ispred završnog dijela debelog crijeva (rektuma). Kroz unutrašnjost prostate, kao tunel kroz središte jabuke, prolazi početni dio muške mokraćne cijevi (prostatična uretra) kojom mokraća kroz penis izlazi iz mjehura.

Kojeg je oblika i veličine prostata?

Kod rođenja je veličine graška i takva ostaje sve do puberteta. Tada muški spolni hormoni stimuliraju prostatu i ona se poveća u svim dimenzijama i dosiže maksimum u 20-toj godini. Normalna prostata mladog muškarca oblika je i veličine kestena (volumena do 20 ccm) te je zato neki zovu kestenjača. Između 20 – 40 god. veličina prostate je stabilna, a nakon 40-te započinje kod svih muškaraca povećanje prostate tzv. dobroćudno povećanje, adenom ili benigna hiperplazija prostate.

Čemu služi prostata ?

Ona ima dvije važne funkcije. Jedna je pasivna jer pomaže u kontroli mokrenja, a druga je aktivna uloga kod seksualne aktivnosti. Žlijezde prostate izlučuju bijelkasti sekret koji čini sjemenu tekućinu ili ejakulat, a on poboljšava uvjete za oplodnju i to pokretljivost, preživljavanje spermija i transport u muškom i ženskom reproduktivnom traktu.

Kako pregledati prostatu ?

Najjednostavniji, brz i bezbolan pregled prostate je tzv. digitorektalni pregled (DRE). Ona se pipa kažiprstom dominantne ruke sa namašćenom rukavicom kroz završno debelo crijevo. Na taj se način procjenjuje njena veličina, ograničenost od okolnih struktura, površina, tvrdoća i bol na pritisak. Taj pregled je izuzetno koristan iz dva razloga. Prvo, može nam ukazati na postojanje upale, dobroćudnog povećanja ili raka prostate, i drugo možemo procijeniti veličinu prostate.

Na koji se još način može pregledati prostata?

Ultrasonografski (UZV) na dva načina. Suprapubično što znači kroz donji dio trbuha i transrektalno sa UZV sondom kroz završno debelo crijevo. Od ostalih pregleda tu su još rentgenski (tzv. intravenska urografija), zatim kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MRI).

Koje su najčešće bolesti prostate ?

Upala (prostatitis), dobroćudno povećanje (BPH) i rak prostate.

Što je to rak prostate?

Rak prostate danas je u čitavom svijetu veliki problem muškog zdravlja, zato jer je najčešći rak i drugi najčešći uzrok smrti muškaraca (odmah iza raka pluća). Svaki šesti muškarac danas ima rak prostate, a samo 10% njih umrijet će od posljedica te bolesti. Na sreću, rak prostate je spororastući tumor. Do smrti bolesnika prođe više od deset godina, tako da više bolesnika umre od neke druge bolesti nego od samog raka prostate. Ako se otkrije u ranoj (početnoj) fazi rak prostate je izlječiv. Rana faza znači da se rak nije proširio izvan prostate. Zato je danas najvažnije rano otkrivanje raka prostate. Svake treće minute u svijetu se dijagnosticira jedan muškarac s rakom prostate, a svakih petnaest minuta jedan muškarac umre od raka prostate. Studije su pokazale da muškarac čiji je brat obolio od raka prostate ima četiri i pol puta veći rizik da on sam oboli, te oko dva i pol puta veći rizik ako mu je otac obolio od raka prostate. Iako se razmatrala mogućnost da aktivni seksualni život povećava rizik razvoja raka prostate, većina kliničkih studija opovrgava tu mogućnost. Karcinom je puno češći kod crnaca nego kod bijelaca, a rijedak kod Azijata. Rak prostate je vrlo često nepredvidiv. U nekih bolesnika vrlo sporo napreduje, a kod drugih ima brzi tijek. Ako je dijagnosticiran u ranijoj životnoj dobi u pravilu ima agresivniji tijek. Na sreću rijedak je u mlađoj životnoj dobi, a učestalost mu raste s dobi, tako da ga možemo okarakterizirati kao “rak starosti”. U ranoj fazi kada je rak unutar prostate i nije se proširio dalje bolesnik nema nikakvih simptoma, a kada se oni pojave često se radi o već uznapredovaloj, metastatskoj bolesti. Kada se rak prostate otkrije u ranom stadiju postotak izliječenja doseže 98%. Ukoliko je bolest uznapredovala, stope izliječenja su niske.

Zašto iz godine u godinu imamo sve veću učestalost raka prostate?

Zbog starenja populacije, odnosno sve većeg broja muškaraca iznad pedesete godine života. Zatim, zbog programa rane detekcije kojeg imaju gotovo sve zemlje u svijetu, pa i Hrvatska. Nadalje, zbog bolje informiranosti javnosti i zbog danas bolje dijagnostike nego ranije.

Kako nastaje rak prostate?

Uzroci nastanka karcinoma prostate nisu potpuno jasni. To je maligna bolest koja započinje u perifernim dijelovima stanica prostate. Te stanice su abnormalne, dijele se bez kontrole i reda i ne umiru. One mogu prodrijeti u susjedna tkiva i oštetiti ih, a neke se mogu odvojiti i ući u krvotok i/ili limfni sustav i na taj način preseliti (metastazirati) u kosti, jetru, pluća i mozak.

Koji su znakovi i simptomi koji mogu upozoriti na rak prostate?

U ranoj fazi rak prostate ne uzrokuje nikakve znakove ili simptome. Kada se pojave simptomi, oni upućuju da se rak proširio (metastazirao). Simptomi mogu biti slični onima koji se pojavljuju kod dobroćudnog uvećanja prostate, a to su: učestalo mokrenje, naprezanje kod mokrenja, slabiji mlaz, isprekidano mokrenje, osjećaj da se mjehur nije ispraznio do kraja, učestalo noćno mokrenje itd. Iznenadna pojava konstantnih bolova u kostima koji traju barem dva tjedna vrlo je simptomatična za uznapredovali karcinom prostate. Ovakvi kronični bolovi najčešće se pojavljuju u kralježnici i ponekad sijevaju u malu zdjelicu, donjem dijelu leđa, kukovima ili kostima nogu. Bolovi mogu biti praćeni značajnim gubitkom tjelesne težine.

Kako dijagnosticirati rak prostate ?

Tri su temelja postupka:

• Digitorektalni pregled (DRE) – rak prostate smješten je na površini odnosno periferiji prostate tako da se može opipati prstom. Digitorektaklnim pregledom otkrivamo povećanu prostatu koja je tvrđe konzistencije, neravne površine, bezbolna i često neoštro ograničena od okoline. Znanstveno je dokazano da su redoviti digitorektalni pregledi prostate mogli spasiti 50-70% muškaraca koji su umrli od raka prostate. Stoga se preporuča digitorektalni pregled započeti sa navršenih 50 godina jedan puta godišnje.
• PSA test – određivanje razine antigena specifičnog za prostatu iz krvi tzv. PSA najbolji je test za ranu detekciju raka prostate. To je protein koji se stvara u prostati, a u krv se izlučuje u vrlo malim količinama. Kad je prisutan rak, razina PSA se povećava jer se više bjelančevina izlučuje u krv. Normalne vrijednosti su: 0 – 4 ng/ml. PSA je specifičan za prostatu, a ne za bolest prostate. Proizvode ga i dobroćudne i zloćudne stanice prostate tako da povišene vrijednosti znače da se nešto događa s prostatom: ili je prisutna upala ili dobroćudno povećanje prostate ili ono najgore, rak prostate. Vrijednost PSA do 4ng/ml smatra se urednom ako je digitalni pregled prostate uredan.
• Biopsija prostate – najpouzdanija metoda jer se dobiva konačna dijagnoza. To je postupak kojim se uzima uzorak tkiva prostate iz periferne zone i šalje ga na detaljnu mikroskopsku analizu. Radi se pomoću tzv. transrektalne UZV sonde. Ona se uvede u završni dio debelog crijeva. Na sondi se nalazi jedna vodilica u koju se postavi igla s bioptičkim pištoljem. Na ekranu UZV aparata promatramo čitav postupak uzimanja uzoraka. Uzima se 6-12 uzoraka tkiva ovisno o volumenu prostate. Pretraga se radi ambulantno i bez anestezije. Komplikacije su rijetke (krvarenje kod mokrenja ili iz debelog crijeva, povišena temperatura). Adekvatna priprema bolesnika prije biopsije uz antimikrobnu profilaksu smanjuje rizik od komplikacija na minimum.

Da li se rak proširio izvan prostate?

Rak prostate se može proširiti lokalno u okolna tkiva i strukture, limfnim putem u zdjelične limfne čvorove i krvlju (hematogeno) najčešće u kosti zdjelice, kralježnice i lubanje, a rjeđe u jetru, pluća i mozak. Dijagnoza lokalne proširenosti i metastaza u limfne čvorove zdjelice postavlja se uz pomoć magnetske rezonance (MRI) zdjelice. To je motoda izbora jer nema zračenja niti je potrebno kontrastno sredstvo. Metoda procjene koštanih metastaza je scintigrafija kosti. U krv se ubrizgava radioaktivna otopina koja omogućuje prikaz patološkog nakupljanja radijacije na kostima što je znak metastatskih promjena.

Kako se liječi rak prostate koji se nije proširio lokalno izvan prostate i nije metastazirao?

Može se liječiti na tri načina:

• operacija ili radikalna prostatektomija (RP). Dobar je izbor kod bolesnika kod kojih je moguće izlječenje, a živjet će dovoljno dugo da od izlječenja imaju koristi. Dakle, kod bolesnika mlađih od 70 godina čije je očekivano trajanje života barem 10 godina nakon operacije. Kompletno se kirurški uklanja prostata sa sjemenim mjehurićima.
• zračenje ili radikalna radioterapija (XRT) koristi ionizirajuće zračenje s ciljem uništenja stanica raka. Dobar izbor za bolesnike sa značajnim pratećim bolestima, te za one sa očekivanim preživljenjem manjim od 10 godina. Izvor zračenja može biti izvan tijela (external beam) ili u samoj prostati (brahiterapija).
• praćenje ili oprezno čekanje (“čekati i vidjeti”; engl. wait and see). Ne poduzima se ništa, redoviti PSA i digitorektalni pregledi svakih 6 mjeseci. Dobar izbor za bolesnike starije od 70 god., sa značajnim pratećim bolestima, kratkim očekivanim životnim vijekom, te manje agresivnim rakom prostate.

Kako se liječi rak koji se proširio izvan prostate, dakle onaj koji je metastazirao?

Terapija metastatskog raka prostate je tzv. „palijativna“. Bolest se više ne može izliječiti. Može se samo usporiti rast i širenje raka što znači produljenje životnog vijeka i bolju kvalitetu života.

To se postiže:

• hormonskom terapijom – Što znači hormonska terapija? Rak prostate se «hrani» muškim spolnim hormonima ili androgenima. Glavni od njih je testosteron, odgovoran za normalan razvoj muških spolnih organa i obilježja, kao što su brada, brkovi, snažni mišići… Cirkulacija muških spolnih hormona kod bolesnika koji imaju rak prostate pospješuje njegov rast i širenje. Dakle, da bi taj proces zaustavili potrebno je drastično smanjiti ili prekinuti dovod tih hormona do prostate. To se zove hormonska terapija ili terapija uskraćivanja androgena (antiandrogena th). Zadovoljavajući klinički odgovor postiže se kod 70 – 80% bolesnika. Ta terapija ima i svoje nedostatke: uzrokuje impotenciju, napadaje vrućine u licu tzv. valunge, povećanje dojki i bol u njima, povećanje tjelesne težine itd.
• kemoterapijom – Ako se usprkos liječenju hormonskom terapijom rak i dalje širi onda se mora primjeniti kemoterapija. Rak prostate je dakle hormonski rezistentan. Kemoterapija je uspješna kod 28% bolesnika, a može uzrokovati neugodne nuspojave jer su ti lijekovi jednako otrovni kako za maligne tako i za zdrave stanice.

Može li se rak prostate spriječiti ?

Znanstveno je dokazano da razni lijekovi, vitamini i minerali mogu smanjiti rizik od raka prostate. To su: vitamin E, Selen, pa rajčica (sadrži antioksidans likopen), zatim riblje ulje, beta karoten kojeg ima u mrkvi, češnjak i mladi luk (sadrže organosulfatne komponente). Spominje se i crno vino jer su njegove bobice bogate biljnim antioksidansom koji inhibira rast raka. Sveučilište Anderson u Teksasu preporuča jednu do dvije čaše crnog vina dnevno.

Koji je cilj ranog otkrivanja raka prostate?

Povećati postotak dijagnoze raka u ranom stadiju kada je moguće izlječenje. Na taj način smanjiti smrtnost od raka prostate i poboljšati kvalitetu života bolesnika sa rakom prostate.

Da li Republika Hrvatska ima program ranog otkrivanja raka prostate?   

Radna grupa za nacionalni program pri Ministarstvu zdravstva izradila je 2004. godine prema svjetskim standardima Program ranog otkrivanja raka prostate u Hrvatskoj. Po tom programu rano otkrivanje raka prostate treba provoditi sistematski i na području cijele države kod muškaraca:

• u dobi 40 godina i starijih u slučaju da je kod njihovih krvnih srodnika (otac, djed, braća) od raka prostate bolovala ili boluje bar jedna osoba
• u dobi 50 godina i starijih koji imaju smetnje s mokrenjem
• u dobi 50 godina i starijih koji nemaju smetnje s mokrenjem, a sami zatraže pregled

I za kraj poruka čitateljima. Godišnji pregled prostate iznimno je važan u otkrivanju bolesti prostate kada ih je najlakše liječiti i izlječiti. Ako osjetite simptome i znakove vezane uz prostatu – učestalo mokrenje noću, poteškoće s mokrenjem, bol tijekom mokrenja, bol u donjem dijelu zdjelice ili u leđima, krv u mokraći ili sjemenu – odmah se obratite urologu, pa i onda ako mislite da je sve u redu. Nemojte riskirati. Promjenite način života, konzumirajte zdrave namirnice i povećajte tjelesnu aktivnost i na taj način spriječite bolesti prostate. Program ranog otkrivanja najuspješnije je i dugoročno gledano najjeftinije oružje u borbi protiv raka, jer uvelike produžuje preživljenje, smanjuje smrtnost i poboljšava kvalitetu života.